Europski mirovinski sustavi su neodrživi, a mirovine su preniske

Većina Europljana smatra da će državni mirovinski sustavi u njihovim zemljama uskoro postati financijski neodrživi, no istovremeno vjeruju da su trenutne mirovine preniske i protive se ključnim reformama poput podizanja dobne granice za umirovljenje. To je pokazalo veliko istraživanje agencije YouGov provedeno u šest europskih zemalja, piše The Guardian.

Sustavi neodrživi, a mirovine premale

Zbog starenja stanovništva i pada nataliteta, europski mirovinski sustavi temeljeni na generacijskoj solidarnosti - gdje zaposleni uplaćuju za mirovine postojećih umirovljenika - nalaze se pod golemim pritiskom. Pokušaji reformi redovito nailaze na snažan otpor, a anketa potvrđuje da su građani itekako svjesni problema.

Većina ispitanika u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj (između 61% i 52%) smatra da je njihov sustav već sada neodrživ. S njima se slaže 45% Poljaka i 32% Britanaca. Pogled u budućnost još je tmurniji: između 49% i 66% ispitanika u svih šest zemalja vjeruje da će sustav postati neodrživ do trenutka kada današnji tridesetogodišnjaci i četrdesetogodišnjaci odu u mirovinu.

Zanimljivo je da su umirovljenici optimističniji, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje njih 62% vjeruje u održivost sustava, za razliku od samo 27% njihovih mlađih sugrađana. Unatoč svijesti o neodrživosti, golema većina građana (između 53% i 83%) smatra da su mirovine preniske.

Taj osjećaj još je snažniji među samim umirovljenicima (72-88%), a većina zaposlenih, od 57% u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu do 72% u Italiji, ne vjeruje da će imati ugodnu starost.

Građani odlučno protiv ključnih reformi

Kada je riječ o rješenjima, vlade se suočavaju s velikim otporom javnosti. Anketa je pokazala izraženo protivljenje podizanju dobne granice za umirovljenje, povećanju poreza za radno sposobne, obvezi da djeca uzdržavaju roditelje u mirovini te smanjenju iznosa mirovina.

Otpor podizanju dobne granice posebno je snažan - ovisno o zemlji, između 47% (Francuska) i 65% (Njemačka) građana protivi se ideji da se na mirovinu čeka duže.

Protivljenje smanjenju iznosa mirovina još je izraženije i kreće se od 81% u Njemačkoj do 61% u Italiji. Općenito, rezultati pokazuju jasan sukob interesa: umirovljenici se protive smanjenju mirovina, dok se radno sposobni protive podizanju dobne granice i povećanju poreza.

Traže se alternativna rješenja

Ipak, neka rješenja imaju određenu podršku. Zakonska obveza uplate u privatne ili strukovne mirovinske fondove najpopularnija je u Ujedinjenom Kraljevstvu (57%), a podržavaju je i u Njemačkoj (49%) te Francuskoj (41%).

Također, ideja da država potiče starije radnike da ostanu duže na tržištu rada umjesto da se umirove relativno je popularna, s podrškom od 57% u Poljskoj do 42% u Njemačkoj i Francuskoj. Talijani se ističu po podršci mjerama koje teret prebacuju na najbogatije.

Čak 66% njih podržava više poreze za imućnije umirovljenike kako bi se financirale mirovine najsiromašnijih, a 52% smatra da bi umirovljenicima s visokim primanjima trebalo ukinuti državnu mirovinu. U svih šest zemalja prevladava stav da bi veću odgovornost za financiranje mirovina siromašnijih trebali snositi umirovljenici s natprosječnim primanjima, a ne mlađe generacije.

Dnevnik.ba