STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,4 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo gotovo 4 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 1,53 posto, na 7.223 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,61 posto, na 14.530 bodova, a pariški CAC 1,45 posto, na 6.824 boda.
Tijekom vikenda švicarske monetarne vlasti uspjele su isposlovati dogovor prema kojemu će UBS kupiti Credit Suisse za 3,2 milijarde dolara, no uz goleme otpise druge po veličini švicarske banke, što je dovelo do velikih gubitaka dioničara i vlasnika obveznica Credit Suiseea.
To preuzimanje trebalo je umiriti ulagače na burzama, no ulagači se pitaju koliko su duboki problemi Credit Suissea, kada je ta banka pristala na preuzimanje po toj cijeni.
Stoga se ulagači plaše prelijevanja problema i nove bankarske krize.
Cijena dionice Credit Suissea potonula je jutros više od 60 posto, a UBS, najveće švicarske banke, gotovo 9 posto.
Zbog toga je indeks bankarskog sektora pao 3,2 posto, na najnižu razinu u tri mjeseca.
I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 1,6 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,5 i 2,6 posto.
Prošloga je tjedna financijska tržišta uzdrmala propast dvije američke banke - Silicon Valley (SVB) i Signature – kao i problemi nekoliko drugih banaka, uključujući First Republic.
Kako bi umirile tržišta, središnje banke, uključujući američki Fed, Europsku i japansku središnju banku, uspostavile su zajednički program za podršku likvidnosti na tržištima.
No, čini se da napori monetarnih vlasti nisu zasad umirili ulagače.
Tim više što je objavljeno da su prošloga tjedna američke banke iz izvanrednog programa Feda za likvidnost povukle rekordne 153 milijarde dolara, dok štediše u SAD-u i dalje povlače depozite iz banaka.
Zbog toga su trenutno u minusu i američki terminski burzovnih indeksi, između 0,7 i 1 posto, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu na početku trgovanja u ponedjeljak.
Azijske burze pale, unatoč spašavanju Credit Suissea
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer se ulagači i dalje plaše bankarske krize, premda je najveća švicarska banka UBS kupila drugu po veličini Credit Suisse, što bi trebalo umiriti tržišta.
MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,6 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,1 i 2,8 posto.
Tijekom vikenda švicarske monetarne vlasti uspjele su isposlovati dogovor prema kojemu će UBS kupiti Credit Suisse za 3,2 milijarde dolara, no uz goleme otpise druge po veličini švicarske banke, što je dovelo do velikih gubitaka dioničara i vlasnika obveznica Credit Suiseea.
To bi trebalo umiriti ulagače na burzama koji se plaše prelijevanja problema Credit Suissea na druge banke, što bi moglo dovesti do bankarske krize.
Zahvaljujući tome, trenutno su američki i europski terminski indeksi u blagom plusu.
„Tržište smatra pozitivnim što je riješeno jedno područje zabrinutosti. No, time nije riješeno pitanje problema američkih banaka, odnosno povlačenja depozita u sigurnije banke”, objašnjava Jason Wong, strateg u tvrtki BNZ.
Prošloga je tjedna financijska tržišta uzdrmala propast dvije američke banke - Silicon Valley (SVB) i Signature – kao i problemi nekoliko drugih banaka, uključujući First Republic.
Kako bi umirile tržišta, središnje banke, uključujući američki Fed, Europsku i japansku središnju banku, uspostavile su zajednički program za podršku likvidnosti na tržištima.
No, čini se da napori monetarnih vlasti nisu zasad umirili sve.
Tim više što je objavljeno da su prošloga tjedna američke banke iz izvanrednog programa Feda za likvidnost povukle rekordne 153 milijarde dolara, dok štediše u SAD-u i dalje povlače depozite iz banaka.
Dolar stabilan, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,83 bodova, dok je u petak navečer iznosio 103,86 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 131,90 na 131,95 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0675 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0670 dolara.
Cijene su nafte, pak, dodatno pale, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 10 posto. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,92 posto, na 72,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,88 posto, na 66,15 dolara.
Dnevnik.ba