Francuska i Poljska obećale su da će uskoro poslati tenkove ukrajinskoj vojsci da ih koristi u naporima da se zaštiti od Rusije. Velika Britanija i Finska trenutno razmišljaju o istim koracima.
Obraćajući se javnosti zajedno sa Zelenskim u ukrajinskom gradu Lavovu u srijedu, poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je kako se nada da će tenkovi niza zapadnih saveznika “uskoro ploviti raznim rutama do Ukrajine i da će uspjeti ojačati obranu Ukrajine”.
Kako prenosi CNN, ovi potezi pojačali su pritisak na Njemačku, koja je prošlog tjedna rekla da će prebaciti borbena vozila pješaštva u Kijev, ali se tek treba obavezati na slanje tenkova. Kancelar Olaf Scholz inzistirao je na tome da svaki takav plan mora biti u potpunosti usklađen s cijelim zapadnim savezom, uključujući Sjedinjene Države.
Zapadni dužnosnici rekli su za CNN da je odluka nekih zemalja da pošalju više tenkova dio šire procjene onoga što se događa na terenu u Ukrajini. NATO saveznici proveli su protekle sedmice detaljno razgovarajući o tome koje su zemlje najbolje pozicionirane za pružanje određenih vrsta pomoći, bilo da se radi o vojnoj opremi ili novcu.
Viši zapadni diplomat, čije ime nije navedeno, sugerirao je da bi više zemalja moglo povećati svoje razine vojne podrške u nadolazećim sedmicama kako rat ulazi u novu fazu, a nova ruska ofanziva mogla bi biti pred vratima kako se približava godišnjica invazije.
Ključna podrška Njemačke
Podrška Njemačke smatra se ključnom. Trinaest europskih zemalja, uključujući Poljsku i Finsku, posjeduje moderne njemačke tenkove Leopard 2, koji su uvedeni 1979. godine i od tada su nekoliko puta nadograđivani, prema istraživačkom centru Europskog vijeća za vanjske odnose.
Iako bi svaki ponovni izvoz tenka od strane ovih zemalja obično trebao odobrenje njemačke vlade, Berlin je sugerirao da neće blokirati njihov transfer u Kijev.
Vicekancelar Robert Habeck rekao je u četvrtak da Berlin neće stajati na putu drugim zemljama u ponovnom izvozu tenkova Leopard.
“Njemačka ne bi trebala stajati na putu drugim zemljama koje donose odluke o podršci Ukrajini, neovisno o tome koje odluke Njemačka donosi”, rekao je vicekancelar Robert Habeck u četvrtak na marginama sastanka Zelenih u Berlinu.
Zamjenica glasnogovornice njemačke vlade Christiane Hoffmann rekla je u petak da nije primila službeni zahtjev od Poljske ili Finske.
“Nema pitanja na koje bismo morali reći ne. Ali upravo sada kažemo da smo u stalnoj razmjeni o tome što je ispravno učiniti u ovom trenutku i kako najbolje podržati Ukrajinu”, rekla je Hoffmann novinarima.
General Valerij Zalužni, najviši ukrajinski vojni zapovjednik, rekao je za Economist u decembru da je vojsci potrebno oko 300 tenkova da uzvrati udarac Rusima. Europsko vijeće za vanjske odnose procjenjuje da je oko 2000 tenkova Leopard raspoređeno po Europi.
Oleksiy Danilov, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, poručio je u četvrtak kako je uvjeren da će tenkovi obećani od europskih partnera biti isporučeni “vrlo, vrlo brzo” i da će ukrajinske oružane snage “savladati” korištenje tenkova “za nekoliko sedmica”.
Odluka članica NATO-a da pošalju tenkove u Ukrajinu nije nesporan potez. Njemački diplomati privatno su izrazili svoju zabrinutost da to označava eskalaciju u odgovoru Zapada Rusiji i da će se u Moskvi na to gledati kao na provokaciju.
Drugi europski dužnosnici tvrde da je Zapad već isporučio mnogo drugog naprednog oružja koje je korišteno za ubijanje Rusa, kao i da je pružio obavještajne podatke koji su se opsežno koristili u korist Ukrajine. Naime, SAD je isporučio Ukrajini svoje napredne raketne sisteme dugog dometa HIMARS, koji su pomogli da preokrene tok rata posljednjih mjeseci. U svjetlu ovoga, tvrde dužnosnici, slanje dodatnih tenkova nije toliko značajna eskalacija, bez obzira na to što Moskva može reći.
Dok europski saveznici ostaju uglavnom ujedinjeni u podršci Ukrajini, diplomati koji su razgovarali s CNN-om rekli su da postoji neslaganje oko toga je li slanje tenkova i više oružja najbrži i najučinkovitiji način da se sukob privede kraju.
Prema podacima Instituta Kiel o tome koliko su države donirale Ukrajini, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Poljska dale su 7,5 milijardi dolara, 1,5 milijardi dolara i 3 milijarde dolara. Taj novac uključuje kombinaciju vojne, financijske i humanitarne pomoći, a Poljska je prethodno poslala preko 200 tenkova sovjetskog tipa.
Europski građani i dalje snažno podržavaju pružanje podrške Ukrajini, prema nedavnoj anketi Eurobarometra, koja je pokazala da 74 posto njih misli da europske zemlje trebaju nastaviti pružati pomoć. To znači da ako Njemačka odluči krenuti u korak s Francuskom, Velikom Britanijom i Poljskom, vjerovatno će otkriti da ima političko pokriće za to.
Očekuje se da će Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska nastaviti vršiti pritisak na Njemačku da im se pridruži u naporima u narednim danima. Ako uspiju, to bi značilo da tri glavne europske sile idu ukorak, dok rat tutnji prema svojoj prvoj godišnjici.
Dnevnik.ba