U Mađarskoj se duže priča o tome, a u Srbiji je sve jasnije da bi njihova moderna željeznička liija, koja od Beograda napreduje prema sjeveru, mogla završiti usred Vojvodine.
Ozbiljne naznake da problem postoji pojavili su se u jesen prošle godine, kada su mađarski mediji objavili da kineski izvođači ne mogu graditi u skladu s europskim standardima. U veljači je stigla informacija da je dio radova kod Budimpešte obustavljen.
Radova je praktički samo i bilo u predgrađu glavnog mađarskog grada. Na srbijanskom dijelu dionice radi se naveliko, napominje Nova.rs, ali teško da će se doskora ostvariti najave o putovanju od dva i po sata između dvije prijestolnice.
Problema, čini se, ima na svim stranama, osim u Srbiji. Navodno Kinezi pomalo odustaju od projekta, a nezadovoljni su i Mađari. Naime, problem je u tome što kineski graditelji ne znaju implementirati europski sustav osiguranja i kontrole vlakova. Navodno su im pomoć za taj dio posla ponudile njemačke firme, ali je Peking odbio.
Naime, Kinezi bi projekt mogli dovršiti koristeći svoje standarde i staviti prugu u funkciju povezujući je s dionicom u Srbiji, ali ta se ruta ne bi mogla spojiti na ostatak europske mreže. Zbog toga bi se EU mogla okrenuti rutama kroz Sloveniju i Hrvatsku.
Vučić je u prosincu prošle godine obišao jednu dionicu na teritoriju Srbije, najavljujući da će pruga do Budimpešte biti dovršena 2026. godine.
Inače, projekt je započeo 2014. godine i tada mu je vrijednost bila procijenjena na dvije milijarde eura. Velika najava dogodila se na sastanku na vrhu 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine.
Projekt je dio kineske inicijative Pojas i put te strateškog cilja Pekinga da se grčka luka Pirej poveže sa srednjom Europom.
Dužina pruge je oko 350 kilometara, od čega su 184 kilometra u Srbiji, a 166 kilometara u Mađarskoj.
Dnevnik.ba