Odluka je objavom su službenom listu EU već stupila na snagu i važi do 31. ožujka 2022. godine.
Da bi EU sankcionirala nekog dužnosnika iz Bosne i Hercegovina ili organizaciju koja radi na potkopavanju suverentiteta i teritorijalnog integriteta BiH, ustavnog poretka i međunarodne pozicije države, potrebno je da 15 od 17 zemalja da zeleno svjetlo, dakle nije potreban konsenzus.
Ovaj mehanizam još 2011. godine je zamišljen kao alat koji bi trebao primorati bh. političare da intenzivno rade na ispunjavanju uvijeta na putu ka članstvu u Europskoj uniji. No, čini se da bh. dužnosnici previše i ne mare za mogućim sankcijama posebno ako se uzme u obzir da su iz 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije još uvijek nisu ispunjena.
Do sada Europska unija na listu sankcija nije stavila niti jednog političara iz BiH, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.
Ipak, dolaskom Joea Bidena na funkciju predsjednika Amerike i intenzivirana je suradnja s EU zbog čega sada postoje spekulacije da bi EU i SAD mogle krenuti s ujednačavanjem sankcija što bi značilo da se osoba koja je na crnoj listi SAD-a, automatski nađe na listi sankcija EU.
Sankcije se mogu uvoditi i na osnovu dokaza o kriminalu i korupciji, naročito u vrijeme pandemije koronavirusa.
Dnevnik.ba