EU odbila Trumpa: "Europa nije dio ovog rata. Mi nismo započeli ovaj rat"

Ministri vanjskih poslova iz 27 zemalja EU okupili su se u Bruxellesu kako bi raspravljali o pozivu američkog predsjednika europskim zemljama da pomognu u osiguranju uskog plovnog puta, vitalnog kanala za otpremu nafte koji je Iran uglavnom blokirao kao odmazdu za američke i izraelske zračne napade.

Među idejama koje su se spominjale bilo je proširenje mandata pomorske misije EU-a, Aspides, kako bi se omogućilo slanje europskih ratnih brodova u patroliranje tjesnacem između Perzijskog i Omanskog zaljeva. No, nakon sati zatvorenih razgovora o ratu u Iranu, ministri su jasno dali do znanja da to vide kao problem koji Amerika treba riješiti, piše Politico.

"Europa nema interesa za rat bez kraja", rekla je u ponedjeljak navečer glavna diplomatkinja EU-a Kaja Kallas nakon sastanka. "Ovo nije europski rat, ali europski interesi su izravno ugroženi", poručila je.

Iako je među ministrima postojala "jasna želja" da se "ojača" pomorska misija EU na Bliskom istoku, "nije bilo interesa za promjenu mandata", rekla je Kallas, misleći na slanje ratnih brodova u tjesnac.

"Proširenje ovog mandata na Hormuški tjesnac... nije bilo interesa država članica za to. Nitko ne želi aktivno sudjelovati u ovom ratu", ponoila je.

Trumpov test solidarnosti

Trump je tijekom vikenda za Financial Times rekao da bi bilo "vrlo loše za budućnost NATO-a" ako europske zemlje ne bi odgovorile na njegov poziv u pomoć. Na društvenim mrežama napisao je da je u kontaktu sa sedam zemalja u vezi s osiguranjem tjesnaca, bez imenovanja na koje zemlje misli.

A u ponedjeljak je Trump novinarima rekao da je uvjeren da će Francuska pomoći SAD-u. "Mislim da će pomoći. Mislim, reći ću vam, razgovarao sam s njim jučer", rekao je američki predsjednik, misleći na svog francuskog kolegu Emmanuela Macrona. Trump je također rekao da "nije zadovoljan" odgovorom Ujedinjenog Kraljevstva i da je "vrlo iznenađen" nakon što je premijer Keir Starmer rekao da se neće dati uvući u "širi rat" oko Irana.

Trump je bio uporan u tome da "nam nitko ne treba" i da smo "najjača nacija na svijetu", ali njegov zahtjev za pomoć bio je test solidarnosti, kako bi se vidjelo kako će europske zemlje reagirati, jer iransko zatvaranje tjesnaca podiže cijene nafte.

"Godinama govorim da ako nam ikada budu potrebni, neće ih biti tamo", rekao je američki predsjednik. Europske prijestolnice očito se ne žele miješati i žele da Trump to od njih prestane tražiti.

"Amerikanci su odabrali ovaj put, zajedno s Izraelcima", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius dodavši da je glavna odgovornost Njemačke obrana teritorija NATO-a. "Nismo započeli ovaj rat", naglasio je Pistorius.

Njemački kancelar Friedrich Merz također je prezirao ideju uključivanja Berlina u sukob, koji je pokrenut kada su SAD i Izrael 28. veljače pokrenuli napade na Teheran i ubili iranskog vrhovnog vođu. "NATO je obrambeni savez, a ne intervencionistički. I upravo zato NATO ovdje uopće nema mjesta. Nadam se da ćemo se unutar saveza međusobno tretirati s potrebnim poštovanjem", rekao je Merz, očito kritizirajući Trumpovo gunđanje.

Zamjenik luksemburškog premijera Xavier Bettel otišao je korak dalje, naglašavajući da njegova zemlja neće popustiti "ucjeni" Washingtona. "Nemojte nas tražiti" da šaljemo trupe, rekao je Bettel novinarima u Bruxellesu.

Puna NATO-ova misija u Iranu zasad malo vjerojatna

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker u ponedjeljak je ponovio Trumpov poziv saveznicima da podrže rat u Iranu, s obzirom na to da uvoze ograničene količine nafte iz regije Perzijskog zaljeva.

"U konačnici, sigurnost Hormuškog tjesnaca je u njihovom interesu. Trump je apsolutno u pravu kad sugerira da naši saveznici trebaju doći, da nam trebaju pomoći i podržati naše napore", rekao je Whitaker.

Hormuški tjesnac, kroz koji se prevozi oko petina svjetske nafte, ostaje efektivno zatvoren zbog iranskih prijetnji brodarstvu, što je uzrokovalo porast cijene barela nafte prema 100 dolara prošli tjedan.

"Europa nije dio ovog rata"

Ipak, puna NATO-ova misija u Iranu zasad je malo vjerojatna, prema riječima četiri NATO-ova diplomata koji su razgovarali s Politicom, i zato što je malo vjerojatno da će dobiti potrebnu jednoglasnu podršku saveznika i zato što bi malo doprinijela bržoj bilateralnoj podršci koju bi saveznici mogli prikupiti za SAD. Dva diplomata su dodala da SAD do sada nisu formalno zatražile podršku zemalja NATO-a kao dio okvira saveza.

Jedan od njih naglasio je da to nije izravno područje odgovornosti NATO-a. Tu su točku u ponedjeljak više puta naglasili Kallas i drugi visoki dužnosnici. "Europa nije dio ovog rata. Mi nismo započeli ovaj rat. A politički ciljevi su nejasni", rekla je.

Čelnici EU-a održavaju summit u četvrtak, a rani nacrt zaključaka koje je 13. ožujka primio Politico, na kojem su radili nacionalni diplomati i koje će proći kroz nekoliko revizija, navodi da će čelnici pozvati na "deeskalaciju i maksimalnu suzdržanost" u Iranu i široj regiji.

Dnevnik.ba