Oslanjaju se tek na očekivanje kako će se ovim problemom nastaviti baviti Unsko-sanska županija (USŽ) i tamošnji mještani te nevladine organizacije. U međuvremenu, jedini koji su zaduženi za ovaj problem, poput ministra sigurnosti Dragana Mektića, uopće se ne bave ovim problemom, nego nastavljaju uglavnom obmanjivati javnost.
Jedna od olako izrečenih tvrdnji jest i da je Vijeće ministara BiH poduprlo premještanje migranata na lokaciju Vučjak kod Bihaća iako se u informaciji koja je dostavljena Vijeću ministara taj podatak uopće ne navodi, nego se tek rade procjene propusnosti granice BiH te aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjio priljev migranata.
Doduše, posebno koordinacijsko tijelo kojemu je na čelu Mektić zaključilo je kako bi lokacija Vučjaka, gotovo na samoj granici s Hrvatskom u podplješivičkom kraju kod Bihaća, mogla biti prikladna za izmještanje migranata iz Bihaća.
Čak i unatoč činjenici kako se tome snažno protive tamošnji Hrvati strahujući za vlastitu sigurnost. Nakon toga oglasio se i posebni predstavnik EU-a u BiH i voditelj Izaslanstva EU-a Lars-Gunnar Wigemark upozoravajući da lokacija Vučjaka uopće nije prikladna za migrante te da bi BiH mogla ostati bez pomoći u iznosu od 13 milijuna eura ako ne riješi niz prijepornih pitanja. Wigemark je takvo pismo uputio predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću.
“Što se tiče nove prihvatne lokacije koju nudi Grad Bihać (tzv. naselje Vučjak), nepoznata je tehnička prikladnost lokacije, a uz to Vučjak je nekad bio nelegalni općinski deponij”, ističe u svojem pismu Wigemark.
On upozorava kako blizina hrvatske granice također eliminira mogućnost korištenja ove lokacije. “Zbog nedostatka osnovnih komunalnih usluga, lokacija se ne može koristiti u željene svrhe, troškovi dovođenja struje i vode iz Bihaća bili bi ogromni i iziskivali planiranje i postupak izdavanja dozvola.
Dodatni čimbenik neprikladnosti lokacije je blizina hrvatske granice”, navodi Wigemark u pismu brojne dvojbe oko lokacije Vučjak. Wigemark je u pismu podsjetio Zvizdića da je Izaslanstvo EU-a u BiH u posljednjoj fazi potpisivanja sporazuma za provedbu druge IPA posebne mjere za potporu BiH u upravljanju migracijskim tokovima. EU planira doznačiti BiH ukupno 13 milijuna eura, od čega 5 milijuna iz godišnjeg IPA 2019. akcijskoga programa za BiH i dodatnih 8 milijuna iz drugih raspoloživih izvora.
Wigemark ističe kako nije održiva situacija u kojoj se većina prihvatnih centara koncentrira u USŽ-u, zbog čega se vrši neopravdan pritisak na županijska tijela vlasti. “Potrebno je da taj teret podijele i drugi dijelovi BiH. Druge zemlje u regiji s velikim brojem migranata, kao što je Srbija, uspostavile su prihvatne centre po cijeloj zemlji i na taj način podijelile su teret s lokalnim tijelima”, navodi se u pismu.
Migranti su smješteni na nekoliko mjesta u FBiH, pod najvećim je pritiskom Unsko-sanska županija. RS je unaprijed odbio sudjelovati u smještaju migranata. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva spriječio je donošenje odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga BiH na granicu kao pomoć Graničnoj policiji BiH.
Poručio je da RS ne želi primiti migrante na svojem teritoriju te da pitanje ilegalnih dolazaka migranata moraju rješavati Granična policija BiH te entitetske i županijske policije. U posljednjih mjesec dana došlo je do pogoršanja sigurnosne situacije u Bihaću, nakon čega je “dogovoreno” da se migrante gurne u dvorište podplješivičkim Hrvatima, prenosi Večernji.ba.
Dnevnik.ba