Lütfi Elvan napušta dužnost nakon nešto više od godinu dana u službi, a na njegovo mjesto dolazi Nureddin Nebati, kako se navodi u službenom priopćenju iz Ankare.
U samo mjesec dana lira je izgubila gotovo 30 posto vrijednosti u odnosu na dolar, a inflacija sada iznosi gotovo 20 posto. Spirala inflacije ubrzano smanjuje prihode i štednju turskih građana i dovodi mnoga kućanstva u financijsku stisku.
Primjerice, uvozni lijekovi su postali jako skupi i nedostupni za većinu turskih kućanstava.
Tečaj lire u odnosu na američki dolar je jučer privremeno skliznuo na 13,87 lira, ali se potom oporavio na 12,42 lire, što je povećanje za više od osam posto na dan. Za ovaj privremeni oporavak je zaslužna turska središnja banka. Prema dostupnim informacijama, središnja banka je izravno intervenirala na deviznom tržištu - "kroz prodajne transakcije zbog nezdravog i neprihvatljivog formiranja cijena po tečajevima".
Pad turske lire se nedavno ubrzao, a dodatni pritisak na nacionalnu valutu je izazvao Erdoğanov intervju državnoj televiziji TRT u utorak navečer, u kojem je obećao niže kamate do izbora planiranih 2023. godine. U srijedu je turska središnja banka intervenirala na deviznom tržištu kako bi donekle zaustavila pad domaće valute.
Glavni krivac za pad lire je sam turski predsjednik, koji tvrdoglavo inzistira na smanjenju kamatnih stopa i općenito na politici niskih kamatnih stopa, što je suprotno uobičajenim ponašanjima Vlada država kod visokih inflacijskih stopa. Naime, povećanjem kamatnih stopa nastoji se privući institucijski i drugi ulagači u kupovinu valute, čime se generira potražnja i time pritisak na porast vrijednosti valute. Trenutno manja kamatna stopa od stope inflacije u Turskoj tjera sve investitore iz kupovine turske valute.
Erdoganovo upravljanje krize time se svelo na stalno smjenjivanje ministara financija i guvernera središnje banke, uporno tražeći krivca na pogrešnom mjestu, pri tom inzistirajući na kadru koji bespogovorno sluša Erdoganove ekonomske "savjete".
Dnevnik.ba