Dvije nordijske države podnijele su prošle godine zahtjev za članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali njihove zahtjeve mora odobriti svih 30 država članica NATO-a. Turska i Mađarska tek trebaju potvrditi zahtjeve.
Turska je rekla da posebno Švedska prvo mora zauzeti jasniji stav protiv onoga što vidi kao teroriste, uglavnom kurdskih militanata i grupe koju okrivljuje za pokušaj državnog udara 2016. godine.
"Rekli smo gledajte, pa ako nam ne predate svoje teroriste, ionako to (odobrenje prijave za NATO) ne možemo provesti kroz parlament", rekao je Erdogan, pozivajući se na zajedničku pres konferenciju koju je održao sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom prošlog novembra.
"Da bi ovo prošlo parlament, prije svega morate nam predati više od 100, oko 130 ovih terorista", rekao je Erdogan.
Finski političari protumačili su Erdoganov zahtjev kao ljutitu reakciju na incident u Stockholmu prošlog tjedna u kojem je lutka turskog vođe obješena tijekom prosvjeda Kurda.
Vjerujem da je ovo sigurno bila reakcija na događaje proteklih dana, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto za javni servis YLE.
Haavisto je rekao da nije upoznat s novim službenim zahtjevima Turske.
Kao odgovor na incident u Stockholmu, Turska je otkazala planirani posjet Ankari predsjednika švedskog parlamenta Andreasa Norlena, koji je umjesto toga u ponedjeljak došao u Helsinki.
"Naglašavamo da u Finskoj i Švedskoj imamo slobodu izražavanja. Ne možemo je kontrolirati", rekao je novinarima predsjednik finskog parlamenta Matti Vanhanen na zajedničkoj konferenciji za novinare s Norlenom.
Odvojeno u ponedjeljak, švedski premijer Kristersson rekao je da je njegova zemlja u "dobrom položaju" da osigura ratifikaciju Turske njihove kandidature za NATO.
Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin rekao je da turskom parlamentu ističe vrijeme da ratificira zahtjeve prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji se očekuju u svibnju.
Dnevnik.ba