EP traži embargo na ruske energente; Kijev optužio Mađarsku; Lukašenko: Sankcije protiv Rusije postaju sankcije za cijeli svijet

Njemačka presrela ruske poruke. Vojnici govore o ubojstvu biciklista sa snimke?

Njemačka je presrela radijske poruke ruskih vojnika koji su navodno priznali da su ubili civile u Buči, navodi Der Spiegel, nacionalna novinska kuća.

Njemačka obavještajna agencija predstavila je nalaze u parlamentu u srijedu, ne navodeći izvor informacija, navodi se u izvješću. Poruke su navodno odgovarale poznatim smrtnim slučajevima. U jednoj poruci vojnik govori o pucanju na nekoga na biciklu. Tijelo je fotografirano kako leži pored bicikla u predgrađu u blizini Kijeva.

Glasnogovornik njemačke vlade odbio je komentirati izvješće, dok je Rusija poricala da je počinila ratne zločine u Buči. Ova vijest dolazi nakon što je Ukrajina objavila, kako je rekla, audiozapis razgovora ruskih vojnika kojima je naređeno da pucaju u civile.

Slučaj koji najvjerojatnije spominju Nijemci je snimljena smrt biciklista u Buči. Videosnimka, koju je jučer objavio NYT, pokazuje biciklista civila kojeg ubijaju ruski vojnici u Buči.

Zračna snimka pokazuje čovjeka na biciklu koji vozi niz ulicu. Zatim silazi kako bi hodao uz bicikl. U njegovu smjeru ispaljeno je nekoliko rafala iz oklopnih vozila. Nakon toga se na mjestu događaja vide prašina i dim.

Snimku nastalu potkraj veljače snimila je ukrajinska vojska, a neovisno ju je provjerio New York Times. Tijelo je pronađeno na istom mjestu nakon što su se ruske snage povukle s tog područja.

List je u ponedjeljak objavio i satelitske snimke na kojima se vidi da su na ulici u Buči ležala tijela nekoliko ljudi već sredinom ožujka, prije nego što su se povukle ruske snage. Uzrok njihove smrti ne može se utvrditi po tim snimkama.

Snimke tijela otkrivenih u Buči izazvale su bijes međunarodne javnosti. Ukrajinska i američka vlada okrivljuju ruske snage za mnogo ubijenih u Buči. Moskva to opovrgava te kaže da su optužbe protiv ruske vojske neutemeljene. 

Gradonačelnik: Rusi spaljuju tijela u Mariupolju da sakriju dokaze zločina

Više od 100.000 ljudi još uvijek treba hitno evakuirati iz Mariupolja, rekao je gradonačelnik Vadim Bojčenko.

Situaciju u južnom lučkom gradu nazvao je humanitarnom katastrofom.

Ranije je rekao da je u gradu ubijeno više od 5000 civila, nazivajući ga novim Auschwitzom.

Optužio je Ruse da skupljaju i spaljuju tijela stanovnika kako bi prikrili dokaze.

Kremlj: Američka vojna pomoć Ukrajini naštetit će mirovnim pregovorima

Kremlj je rekao da će odluka Washingtona da nastavi opskrbljivati Ukrajinu oružjem i vojnom pomoći vjerojatno narušiti izglede za uspješne mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.

"Isporuke oružja Ukrajini neće pridonijeti uspjehu rusko-ukrajinskih pregovora", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u konferencijskom pozivu odgovarajući na pitanje o američkoj opskrbi oružjem Ukrajine.

"Naravno, najvjerojatnije će to negativno utjecati", rekao je Peskov. 

Kijev optužio Mađarsku da pomaže Rusiji

Kijev je optužio Mađarsku da pomaže Putinu u ratu protiv Ukrajine, dan nakon izjave Viktora Orbana da je spreman kupovati ruski plin u rubljima, za razliku od ostalih zemalja Europske unije.

"Budimpešta je prešla u novu etapu: pomaže Putinu da nastavi agresiju na Ukrajinu", priopćio je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko. Mađarska "razara jedinstvo Europske unije" takvim svojim stajalištem, ocijenio je.

"Kijev analizira izjave Mađarske koja je izrazila spremnost plaćati ruski plin u rubljima i smatra to neprijateljskim stajalištem prema našoj zemlji", rekao je.

Mađarski prijedlog ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu da dođe u Budimpeštu koja se nudi da organizira rusko-ukrajinske razgovore nazvao je "ciničnim".

"Ako Mađarska doista želi okončati ovaj rat, evo što treba učiniti: prestati podrivati jedinstvo Europske unije, treba podržati nove sankcije protiv Rusije i vojno pomoći Ukrajini", a "ne stvarati dodatne izvore financiranja za ruski ratni stroj", rekao je.

Ostim toga, Nikolenko je osudio "oklijevanje mađarskih čelnika da priznaju odgovornost Rusije za zvjerstva koja je počinila ruska vojska u Buči, Irpinu i Hostomelu", gdje su zadnjih dana pronađene stotine pobijenih civila. Takvo stajalište "moglo bi povećati osjećaj nekažnjivosti u Rusiji i ohrabriti je na nova zvjerstva".

Rusija "kategorički odbacuje optužbe" i tvrdi da su svi mrtvi civili inscenacija u režiji ukrajinske vlade.

Europska unija razmatra u petak peti krug sankcija koje će prvi put obuhvatiti i sektor energetike s embargom kupnje ruskog ugljena i zatvaranje luka u Uniji za ruske brodove.

Na popis sankcioniranih trebale bi biti uvrštene i dvije odrasle kćeri Vladimira Putina te još nekoliko ruskih oligarha.

Lukašenko: Sankcije protiv Rusije postaju sankcije za cijeli svijet

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je na sjednici Savjeta sigurnosti da sankcije Zapada otvaraju nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju jer su zapadne tvrtke oslobodile velik prostor na tržištima ove dvije države, javlja bjeloruska agencija Belta.

Lukašenko je uvjeren da je Zapad bio odlučan da u svakom slučaju uvede sankcije Bjelorusiji, prenosi TASS. 

"Za naše zemlje se otvaraju nove mogućnosti. Kako zapadne tvrtke napuštaju tržište Unije, nama postaju dostupne ogromne niše za širenje. Pitanje je što nas je prije sprječavalo da to učinimo - lobisti, korupcija, konkurencija? Možda sve!" izjavio je bjeloruski predsjednik.

Dodao je da "brzina i dubina sankcija pokazuju da su one detaljno i dugo planirane". Lukašenko smatra da je "jasno da su one bile uvedene bez obzira na odnose Rusije i Ukrajine" i da bi "sankcije bile u svakom slučaju uvedene".

"Zapravo, ove restriktivne mjere protiv Rusije i Bjelorusije, koje nameću SAD i njegovi saveznici, postaju sankcije za cijeli svijet. Uništava se uspostavljeni sustav trgovine", kazao je.

Predsjednik Bjelorusije naglasio je da sankcije čine slabijima države koje su ih uvele. Dodaje da EU nema dovoljno goriva i da su cijene porasle.

"Nema u EU ni dovoljno hrane, nema ni dovoljno gnojiva za poljoprivredni sektor. Zemlje koje to razumiju, posebice Kina, protive se zapadnim sankcijama koje destabiliziraju svjetsko tržište", rekao je bjeloruski predsjednik.

Rusija poduzima mjere protiv Googlea

Rusija poduzima mjere protiv Googlea, kako navode, zbog “lažnog” sadržaja, što uključuje zabranu oglašavanja na platformi i njezinim informacijskim resursima. Iz Googlea nisu reagirali na ovaj ruski potez. 

Kremlj o sankcijama Putinovim kćerima: Ovo je teško shvatiti i opisati

Kremlj je rekao da je zbunjen američkom odlukom da nametne sankcije odraslim kćerima Vladimira Putina, opisavši taj potez kao dio šire zapadnjačke histerije protiv Rusije. 

Nove američke sankcije protiv Moskve zbog ruske intervencije u Ukrajini jučer su ciljale ruske banke i elite, uključujući Putinove kćeri Katerinu i Mariju, za koje američki dužnosnici vjeruju da skrivaju bogatstvo svoga oca.

"Naravno da smatramo da su ove sankcije same po sebi produžetak apsolutno mahnitog stava o nametanju restrikcija", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "U svakom slučaju, trenutno nametanje restrikcija članovima obitelji govori samo za sebe."

Peskov je rekao da Kremlj ne može shvatiti zašto se ciljaju Putinove kćeri.

"Ovo je nešto što je teško shvatiti i opisati", rekao je. "Nažalost, moramo se nositi s takvim oponentima."

EP traži hitni potpuni embargo na uvoz ruske nafte, ugljena i plina

Europski parlament je zatražio još snažnije sankcije EU protiv Rusije, uključujući i potpuni prestanak uvoz energenata iz te zemlje, te da obuhvate i saveznicu Kremlja Bjelorusiju.

U rezoluciji usvojenoj u četvrtak s 513 glasova za, 22 protiv i 19 suzdržanih glasova eurozastupnici su pozvali na uvođenje dodatnih kaznenih mjera za Rusiju uključujući „hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina što je prije moguće”, izvijestio je Europski parlament.

To bi trebalo biti popraćeno planom za jamčenje sigurnosti opskrbe energijom u EU, kao i strategijom za „zaustavljanje sankcija u slučaju da Rusija poduzme korake prema ponovnoj uspostavi neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i potpuno ukloni svoje postrojbe s državnog područja Ukrajine”.

Postojeće sankcije sada moraju biti u potpunosti i učinkovito provedene diljem EU i međunarodnih saveznika EU kao prioritet, traže zastupnici. Pozivaju čelnike EU da isključe Rusiju iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija, kao što su UNHRC, Interpol, Svjetska trgovinska organizacija, UNESCO i druge, „što bi bio važan znak da se međunarodna zajednica neće vratiti na staro s državom agresorom”.

Kako bi sankcije bile učinkovitije, Parlament poziva na isključivanje ruskih banaka iz sustava SWIFT, zabranu ulaska svih plovila povezanih s Rusijom u teritorijalne vode EU i pristajanja u lukama EU te zabranu cestovnog prijevoza tereta iz Rusije i Bjelorusije. Zastupnici također zahtijevaju zapljenu „sve imovine ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovih predstavnika i posrednika, kao i imovine u Bjelorusiji povezane s Lukašenkovim režimom”.

Ukazujući na sudjelovanje Bjelorusije u ratu u Ukrajini, u rezoluciji se zahtijeva da sankcije protiv Bjelorusije slijede sankcije uvedene Rusiji kako bi se uklonile sve rupe u zakonu kojima se Putinu omogućuje da upotrijebi Lukašenkovu pomoć za zaobilaženje sankcija, navodi Europski parlament.

Zastupnici upućuju na šokantne zločine „koji se nedvojbeno smatraju ratnim zločinima”, koje su počinile ruske postrojbe u Ukrajini, a posebno u Buči, i na potpuno ili gotovo potpuno uništene Mariupolj, Volnovaku i druge gradove i sela. Naglašavaju da počinitelji ratnih zločina moraju odgovarati i pozivaju na uspostavu posebnog suda UN-a za zločine u Ukrajini.

Parlament ponavlja da se isporuka oružja mora nastaviti i pojačati kako bi se Ukrajina mogla učinkovito braniti. Zastupnici podupiru daljnju pomoć za obranu ukrajinskim oružanim snagama koju pružaju pojedinačne države članice EU, odnosno osiguravaju zajednički u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.

Napominjući da je gotovo 6.5 milijuna ukrajinskih građana interno raseljeno i da je više od 4 milijuna ljudi pobjeglo iz zemlje zbog rata, zastupnici pozivaju na uspostavu sigurnih humanitarnih koridora za evakuaciju civila koji bježe od bombardiranja te na jačanje mreža humanitarne pomoći EU u Ukrajini.

Osuđuju rusku retoriku navodeći da bi mogli pribjeći uporabi oružja za masovno uništenje i naglašavaju da bi se na svaki takav pokušaj odgovorilo uz najteže posljedice.

Dnevnik.ba