Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

Podaci iz sustava eCrew (prijava i odjava turista u nautičkom segmentu) pokazuju da je do kraja lipnja ove godine došlo 194.500 čarter-gostiju, koji su ostvarili malo više od 1,1 milijun noćenja. To je za tri odnosno jedan posto manje nego u isto vrijeme prošle godine, dok je broj najmova plovila također manji oko tri posto, iznijela je Marević.

Objasnila je da se podaci iz sustava eCrew odnose isključivo na goste koji borave na plovilima u čarteru, a ne na sve nautičare koji dolaze, borave i plove po hrvatskom Jadranu.

"Time nisu obuhvaćeni brojni strani nautičari koji dolaze vlastitim plovilima, kao ni domaći koji imaju plovila na vezovima u marinama i lukama te redovito plove", napomenula je Marević.

Zbog toga se, dodala je, podaci eCrew-a ne mogu tumačiti kao pokazatelj ukupnog broja nautičara ili ukupnog nautičkog prometa u Hrvatskoj.

Čarter izložen većim tržišnim pritiscima

Pad u segmentu čartera Marević ne smatra dramatičnim, nego, kako je kazala, "blagim odstupanjem" od prošle godine. Kako je glavna turistička sezona još u tijeku i tek slijedi njezin najintenzivniji dio, konačni rezultati će se moći ocijeniti tek po završetku sezone.

Na pitanje jeli ove godine oslabila potražnja za najmom plovila, Marević je istaknula da iskustva članica udruženja potvrđuju da je čarter izložen većim tržišnim pritiscima, pri čemu je segment standardnih jedrilica i brodica posebno zahtjevan, zbog vro velike ponude koju gosti lako uspoređuju s ponudom iz Grčke, Turske i drugih mediteranskih destinacija.

U Hrvatskoj su i dalje u čarteru najbrojniji turisti iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Slovenije, SAD-a, Češke, Poljske i Ujedinjene Kraljevine (UK), pri čemu je Marević naglasila važnost američkog tržišta, posebice za jahte i plovila više kategorije, koje je u prvoj polovici ove godine zabilježilo rast.

Napomenula je da tradicionalni gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije često odmaraju na vlastitim plovilima, koja drže na vezu u hrvatskim marinama zbog blizine i dobre cestovne dostupnosti, ali da su i dalje snažno zastupljeni i u čarter-segmentu.

Regionalno nautička sezona izrazito neujednačena

"Sjeverni Jadran više se oslanja na nautičare koji dolaze vlastitim plovilima, kao i na stalne vezove te tržišta dostupna automobilom. Srednja Dalmacija ima najveću koncentraciju čarter flote, a zbog toga i najizraženiju konkurenciju uz snažniji pritisak na cijene. Dubrovačko područje bilježi pak veći udio nautičara s udaljenijih tržišta i korisnika plovila više kategorije, no uz 'osjetljivost' na zračnu dostupnost i ukupne troškove putovanja", kazala je Marević.

Podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) o prijavama dolazaka i produljenjima boravka stranih jahti i brodica, dodala je, pokazuju ukupni rast od oko 1 posto u odnosu na 2025., uz manji broj prvih prijava i veći broj produljenja boravka.

Regionalni rezultati pritom se razlikuju, pa je rast prvih prijava ostvaren na područjima Rijeke, Splita i Senja, a na područjima Pule, Šibenika i Dubrovnika manji broj prvih prijava.

Ostvarene cijene često niže od redovnih

O ovogodišnjim cijenama u nautici, Marević je kazala da su redovne cijene uglavnom na razini lanjskih ili umjereno više zbog rasta troškova poslovanja, ali da su stvarno ostvarene cijene ipak često niže zbog različitih popusta i last minute ponuda.

U čarteru se, dodaje, najviše traže jedrilice i katamarani za tjedni najam, u premium segmentu raste interes za katamarane, motorne jahte i općenito plovila s posadom, dok je klasični "bareboat" segment cjenovno najosjetljiviji (najam plovila bez profesionalnog s,kipera i posade).

"Nautičari su važni potrošači, raspolažu i većim budžetom, ali vrlo pažljivo uspoređuju ukupan trošak odmora, uključujući najam, vezove, gorivo, restorane i dodatne usluge te je i kod njih vidljiv trend racionalnijeg ponašanja. Sve češće uspoređuju cijene, kombiniraju boravak u marinama sa sidrenjem te pažljivije biraju dodatne usluge. S druge strane, gosti više platežne moći i dalje su spremni platiti kvalitetu, privatnost, sigurnost, vrhunsku gastronomiju i personalizirano iskustvo", naglasila je Marević.

Smatra da zbog toga Hrvatska, iako i dalje zauzima snažnu poziciju na europskom i svjetskom nautičkom tržištu, konkurentnost ne može graditi samo na cijeni, nego na kvaliteti usluge, sigurnosti, infrastrukturi i očuvanom prostoru, odnosno na ukupnoj vrijednosti koju gost dobiva za novac.

"Konkurentske destinacije intenzivno ulažu u flotu, infrastrukturu i različite poticajne mjere, dok gosti istodobno postaju sve zahtjevniji i cjenovno osjetljiviji. Kako bi zadržali konkurentnost nužna su daljnja ulaganja u infrastrukturu, obnovu flote, zelenu i digitalnu tranziciju, podizanje kvalitete usluge, očuvanje mora i obale, a važno je i regulatorno okruženja koje će omogućiti dugoročno i održivo poslovanje", upozorila je.

Nedostatak skipera, tehničara, servisera...

Jednim od glavnih izazova ove nautičke sezone Marević označava nedostatak kvalitetnog i iskusnog osoblja, a posebno su traženi skiperi, tehničari, serviseri i djelatnici u marinama koji poznaju lokalno područje, govore strane jezike i mogu pružiti očekivanu razinu usluge.

"Situacija je nešto bolja nego ranijih godina jer se poslodavci ranije pripremaju, no izazov nije samo osigurati dovoljan broj radnika, već pronaći ljude s potrebnim iskustvom, odgovornošću i kvalitetom rada. Istodobno, rast troškova rada dodatno opterećuje poslovanje, ali ulaganje u kvalitetno osoblje nije područje na kojem se može štedjeti jer ono izravno utječe na sigurnost i cjelokupno iskustvo gosta", poručila je.