Article_Top_970x250

Ekonomisti pisali MMF-u: Posuđuje se za krpanje proračuna, bez provedbe obećanih reformi

upozorenje

Ekonomisti pisali MMF-u: Posuđuje se za krpanje proračuna, bez provedbe obećanih reformi

stu 30, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Shutterstock

Najava novog zaduživanja BiH s ogromnih 1,5 milijardi KM izazvala je brojne kritike ekonomske struke, a petero uglednih ekonomista poslalo je javno pismo Međunarodnom monetarnom fondu.

U pismu naslovljenom na rezidentnog predstavnika MMF-a u našoj zemlji Andrewa Jewella, skupina stručnjaka kaže kako su duboko zabrinuti najavama vlasti u Bosni i Hercegovini vezano za pokretanje pregovora o dobivanju novog kredita od MMF-a, vrijednog 1,5 milijardi KM.

Pismo potpisuju prof. dr. Svetlana Cenić, dr. Draško Aćimović, Zoran Pavlović, dipl. oecc. mr. sc. Admir Čavalić i mr. sc. Faruk Hadžić.

"Kao progresivni dio struke, na početku pandemije koronavirusa upozoravali smo da nam slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju gospodarstva i gospodarskog sustava, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije. Ipak, iz dosadašnjeg iskustva u suradnji s MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 milijuna eura putem Instrumenta za brzo financiranje, vidimo da se dobiveni novac usmjerava u tekuću proračunsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabave službenih automobila", kažu oni.

Stoga, želimo vas zamoliti i kao građani i kao skupina ekonomista, dodaju, da prilikom pregovora o zaključenju novog kreditnog aranžmana uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uvjeti i namjena utroška sredstava.

"Naglašavamo da podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim razinama vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, s konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih osoba, digitalizacije javnog sektora, restrukturiranja poslovanja javnih komunalnih poduzeća, unaprjeđenja zdravstvenog sektora te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih poduzeća i generalno nabava u javnom sektoru, a ne u tekuću proračunsku potrošnju i financiranje preglomazne i neefikasne administracije. Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i MIO sustava, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcioniranje ne smije biti dovedeno u pitanje", zaključili su.

Dnevnik.ba