StoryEditor

Ekonomist Šain: Najveća tragedija BiH je odlazak mladih

Piše D  /  07.01.2021., 11:01h

Godina pandemije i depresije ekonomije. Zašto nije uspio tzv. Marshallov plan za oporavak. Struka i politika - tko koga ne sluša?  Je li cjepivo spas za gospodarstvo? Za Federalnu televiziju govorio je Željko Šain, ekonomski stručnjak.

O izostanku značajnih investicija u prošloj godini i očekivanjima u ovoj Šain kaže da postoji jako puno nepoznanica.

"Prošla godina je bila teška iz poznatih razloga, a ova ima pretpostavke da bude uvjetno još teža jer nijedan od ključnih problema nije adekvatno riješen. Ne vidimo organiziranu snagu na bilo kojoj razini u BiH koja bi mogla adekvatno riješiti političke, pravne i ekonomske probleme."

Zašto politika ne sluša struku i zašto nije uspio tzv. Marshallov plan?

"Da bi se organizirano i suvremeno vodila jedna država, bez obzira na njenu organizacijsku strukturu, a kod nas je ona jako složena, treba imati dovoljno znanja, iskreno voljeti svoju državu i na bazi toga se može naći rješenje za bilo koje pitanje. Kod nas, na prvom mjestu, fali iskrene ljubavi prema Bosni i Hercegovini. Većina političara radi isključivo za svoje interese, interese svoje političke stranke. Takva politika "siluje" ekonomiju i ne dozvoljava joj da da svoje pune rezultate. To koristi i međunarodna zajednica koja prihvaća takvo nesređeno stanje u BiH i ne daje adekvatna, dugoročna rješenja, već nastoji da ovakvo stanje traje što dulje jer nekima u međunarodnoj zajednici to i odgovara."

Najveća tragedija Bosne i Hercegovine je odlazak mladih, školovanih ljudi vani. "To je slično unutarnjem krvarenju čovjeka i ako tome dodamo neadekvatno obrazovanje i kupljene diplome, onda vidimo dva glavna uzroka koji BiH krupnim koracima vode unatrag."

"Moramo se prestrojiti da ne bude parola "Kupujmo domaće", već da uistinu kod ljudi razvijemo svijet o kupovini domaćih proizvoda. Proteklih nekoliko godina smo 150 milijuna maraka dali samo na uvoz vode i sokova, a sve to možemo proizvesti i u BiH."

Cjepivo protiv koronavirusa bi bilo kao "lakmus papir za stanje u Bosni i Hercegovini, a to je nesređeno stanje."

Ističe da su za našu društvenu reprodukciju potrebna dva uvjeta: obrazovan čovjek i zdrav čovjek.

O konkretnim prijedlozima za jačanje domaće ekonomije kaže da su to da kupujemo domaće robe i usluge, da se prestanemo "igrati" s izdavanjem fiskalnih računa i da se naplaćuju svi potrebni porezi.

Dnevnik.ba

26. travanj 2024 14:34