To će, službeno, biti moguće nakon što Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na nekoj od sljedećih sjednica da suglasnost na Program prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, a koji je ovog tjedna prihvatio Zastupnički dom.
Prva aktivnost bit će formiranje operatora distributivnog sustava (ODS), odnosno pravno i upravljačko razdvajanje djelatnosti distribucije od ostalih elektroprivrednih djelatnosti (proizvodnja, opskrba, trgovina) unutar elektroprivreda.
Suština ovog procesa je, kako je izjavio Feni federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, izdvajanje distribucije kao mrežne djelatnosti koja predstavlja prirodni monopol, od ostalih djelatnosti za koje je moguća konkurencija.
Shodno tome „distributivna djelatnost je regulirana i tarife za njeno poslovanje (mrežarina) utvrđuje regulator“.
- Ova obveza bit će realizirana tako što će elektroprivrede registrirati poduzeća za djelatnost distribucije koja će biti u njihovom vlasništvu. Ta nova poduzeća će, u skladu s direktivom, imati veliki stupanj samostalnosti, te biti nezavisna u pogledu poslovnog upravljanja, organizacije i donošenja odluka, u odnosu na elektroprivrede kao vlasnike. Suština ovih odredbi je da se spriječi eventualno narušavanje konkurencije, odnosno da se omogući da usluge mreže mogu koristiti svi opsrbljivači na tržištu pod jednakim uvjetima– pojasnio je Džindić.
Ostale elektroprivredne djelatnosti su tržišne, odnosno „otvorene su za konkurenciju, a krajnje cijene nisu regulirane“.
- Izuzetak je univerzalna usluga, opskrba domaćinstava i kupaca na niskom naponu za koju tarife odobrava regulator. Prema tome, za razliku od distribucije, direktiva za ove djelatnosti ne utvrđuje nikakve obveze u pogledu razdvajanja – naglasio je Džindić.
Zbog navedenog, u Programu je odabran pristup da za ove djelatnosti ne treba prejuducirati modele reorganizacije, posebno u pogledu pravnog razdvajanja, već da treba prvo uraditi detaljne analize i na osnovi njih donijeti odgovarajuće odluke.
- To se odnosi i na djelatnost rudarstva, koja je povezana s dugoročnim statusom termoelektrana i planovima korištenja uglja. Pri tome će od posebnog značaja biti planovi koji će utvrditi ciljeve BiH u globalnim procesima dekarbonizacije i transformacije elektroenergetskog sektora, posebno Nacionalni energetski i Klimatski plan (NECP) koji BiH mora donijeti i na osnovi odluka Energetske zajednice i na osnovu Pariškog sporazuma – rekao je u razgovoru za Fenu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Bosna i Hercegovina je potpisnik Ugovora o uspostavi Energetske zajednice koji je na snazi od 1. srpnja 2006. godine. Time je preuzeta obveza preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije koja se, između ostalog, odnosi na tržište električne energije.
Osnovni cilj energetske zajednice, s aspekta tržišta električne energije, je kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i trzišnog prostora koji osigurava pouzdanu opskrbu električnom energijom i može privući investicije.
Dnevnik.ba