Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u svom obraćanju na svečanom otvaranju 9. Globalnog Baku Foruma u glavnom gradu Azerbajdžana govorio je o izazovima za globalni svjetski poredak, navodeći da posljedice globalnih kriza snose svi globalno, iako za njih nisu svi jednako odgovorni.
Na pitanje što uraditi da bi se krize prevenirale ili pak izbjegle, ili ublažile štetne posljedice, poručio je kako je odgovor logičan i jednostavan ali, zbog svijeta kakav danas jest, teško ostvariv.
-Svi znamo da je odgovor u većoj pravdi, jedinstvu, solidarnosti, međunarodnom pravu, snažnim i djelotvornim multilateralnim mehanizmima. Međutim, nikako da to ostvarimo. Nakon svake krize kažemo nikad više, a one se stalno ponavljaju i to one za koje je odgovoran čovjek. Zbog toga, koristeći autoritet Baku Foruma, moramo stalno isticati ove stvari i biti uporni u borbi za bolji svijet - rekao je Džaferović.
Kazao je da su i Kavkaz i Balkan raskrižja - mjesta na kojima se dodiruju različiti svjetovi. Često su ta mjesta, nalazeći se na razdjelnicama velikih carstava, bila poprišta sukoba. Ali istovremeno su bila i mjesta susreta civilizacija i kultura.
-Upravo su zahvaljujući tim susretima na ovim mjestima kreirane nove paradigme. Bosna i Hercegovina je jedna takva paradigma. Moja država ne spada u red velikih svjetskih država, ali je izuzetno značajna država, čak i u globalnim okvirima, upravo po svojoj paradigmi - podvukao je Džaferović.
Kako je naveo, kroz svoju povijest Bosna i Hercegovina se izgrađivala kao zajednica različitosti, razvijajući posebne društvene prakse i institute, kakvi su bili nepoznati monoetničkim društvima. Poznavanje i poštivanje tuđih vjerskih i tradicijskih običaja, zatim kulturni sinkretizam i druge prakse, postale su vremenom sastavni dio "bosanskohercegovačkog identiteta" kojim se ljudi u BiH ponose.
-Zadnjih nekoliko desetljeća, kroz globalizaciju, velike ekonomske migracije i druge procese, dogodilo se nešto neočekivano. Multietničnost, koja se mnogima činila kao devijacija specifična za Bosnu i Hercegovinu i Balkan, postala je karakteristika razvijenih modernih društava. Sada je sasvim normalno da u jednom društvu žive ljudi svih rasa i brojnih kultura. Cijeli svijet je postao raskrižje. Više nije pitanje – mogu li i trebaju li naša društva biti multietnična, jer ona to već jesu. Jedino je pitanje kako organizirati život u njima, u korist svih njihovih članova. Isto što važi za društva u svijetu, važi i za svijet u cjelini, kao globalno društvo - poručio je Džaferović.
Ocijenio je da je globalni poredak, kakav smo poznavali u proteklim desetljećima, bio utemeljen po okončanju Drugog svjetskog rata kao protuteža nacističkom projektu koji je ciljao da uništi multietnička društva, iskorijeni ili porobi čitave narode, te međunarodne odnose uredi na principu sile i dominacije.
Svijest o tome da su svi krajevi svijeta međuovisni, te da se regionalne krize mogu pretvoriti u svjetske požare, nagnala je međunarodnu zajednicu da utvrdi globalne institucije i poredak zasnovan na pravilima. Misija Ujedinjenih naroda, definirana u osnivačkim aktima, jest da se osigura međunarodni mir, uz dijalog, toleranciju i pluralističku svijest.
- Danas kada, nakon iskustava pandemije i agresije na Ukrajinu, govorimo o izazovima za globalni poredak, konstatiramo nemogućnost multilateralnih institucija da odgovore izazovima epohe. Svjedočimo kršenju međunarodnog prava. Ono što ne trebamo zaboraviti jest da ovaj proces nije započeo sada. Najveći krah, nakon Drugog svjetskog rata, Ujedinjeni narodi su doživjele upravo u Bosni i Hercegovini, u periodu od 1992. do 1995. godine - smatra jedan od dvojice članova bh. Predsjedništva.
Kaže da je po prvi put, od osnivanja UN-a, na europskom tlu pokrenut rat čiji je cilj bio nasilno otimanje dijela teritorija Bosne i Hercegovine i istrebljenje bošnjačkog naroda, kao zajednice koja je trebala biti zaštićena Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida.
-Na samom početku rata, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nametnulo je nepravedni embargo na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovinu, čime nas je spriječilo da ostvarimo svoje pravo na samoobranu propisano Poveljom Ujedinjenih naroda. Istovremeno, Ujedinjeni narodi nisu stali u zaštitu Bosne i Hercegovine, svoje punopravne članice, koja je bila izložena brutalnoj agresiji iz susjedstva. Činjenica da su tijekom više od tri i pol godine masovni zločini u Bosni i Hercegovini bili vršeni u prisustvu vojnih snaga Ujedinjenih naroda, UNPROFOR-a, ruiniralo je kredibilitet ove najveće svjetske organizacije. Na koncu, u srpnju 1995. godine, usprkos prisustvu UNPROFOR-a, izvršen je genocid u Srebrenici, najveći masakr na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je za samo nekoliko dana ubijeno više od osam tisuća ljudi - rekao je Džaferović.
Kako je rekao, činjenica da su institucije međunarodnog poretka, prvenstveno Vijeće sigurnosti, imale mogućnost da preveniraju genocid u Srebrenici, ali da to nisu učinile, uslijed neodlučnosti, ostavilo je trajne posljedice na kredibilitet UN-a.
Džaferović najveći poraz Ujedinjenih naroda danas vidi u tome što "više nitko od njih ni ne očekuje da zaustave agresiju na Ukrajinu i zločine protiv civilnog stanovništva".
-Usvajanje rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih nacija o osudi agresije u Ukrajini je značajan akt, ali ako su njome iscrpljene mogućnosti UN-a, onda nema nikakve sumnje da se sustav mora reformirati. Međunarodni mir i nepovredivost granica suverenih država ne mogu biti taoci veta privilegiranih država - stav je Džaferovića.
U iščekivanju reforme sustava Ujedinjenih naroda, kao dugoročnog i sveobuhvatnog rješenja, ističe da se mora misliti i o trenutnim rješenjima. U vezi s time, pozvao se ponovo na iskustvo Bosne i Hercegovine.
Kaže da je Daytonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, potpisan nakon intervencije NATO saveza, na osnovi rezolucije Vijeća sigurnosti, te je proveden zahvaljujući prisustvu NATO trupa i djelovanju međunarodne zajednice na civilnom planu, prvenstveno kroz Ured visokog predstavnika, kao institucije kojoj je dato pravo da poništava akte protivne Daytonskom sporazumu i sankcionira dužnosnike koji krše ovaj sporazum.
Tijekom 27 godina implementacije Daytonskog sporazuma, visoki predstavnik djeluje uz podršku Vijeća za implementaciju mira, koje ga bira, i podnosi izvještaje Vijeću sigurnosti, ispunjavajući obaveze iz Poglavlja 7. Povelje UN-a koje govori o akcijama međunarodne zajednice u svrhu očuvanja mira. Djelotvornost međunarodne zajednice u BiH pokazala se proteklih mjeseci, navodi Džaferović, kada su vlasti entiteta Republika Srpska pokrenule niz secesionističkih aktivnosti, nastojeći urušiti državne institucije koje su, prema Ustavu potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao što su jedinstvene Oružane snage, pravosuđe, porezni sustav i dr.
Članice Vijeća za implementaciju mira uvele su sankcije odgovornima za secesionističke aktivnosti, a visoki predstavnik je koristio svoje ovlasti i poništavao akte koji su protivni Daytonskom sporazumu, čime je, podvlači Džaferović, dan presudan doprinos stabiliziranju stanja.
-Zahvaljujući multilateralnoj akciji i djelovanju sustava međunarodne zajednice, spriječen je najgori scenarij - prelijevanje rata iz Ukrajine na područje Bosne i Hercegovine, ali da bi se osigurala dugoročna stabilnost bit će nam potrebno još mnogo opreza, mudrosti i povrh svega odlučnosti. O izazovima za globalni poredak uglavnom sam govorio kroz primjer svoje zemlje, jer je na primjeru Bosne i Hercegovine jasno vidljivo da kada multilateralni mehanizmi ispunjavaju svoju misiju, stvari idu naprijed i da se mir može zaštititi - poruka je predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića na svečanoj ceremoniji otvaranja 9. Globalnog Baku Foruma.
Dnevnik.ba