Trenutno nije navedeno točno mjesto i naziv bogomolje. U objavljenom oglasu mogu se vidjeti neki dijelovi objekta, dok je ostatak nepoznat jer je to pitanje „zaštite poslovne tajne i osobnih stvari“.
Oglas glasi: „Povijesna crkva koja može postati kulturni i umjetnički centar / muzej / hotel u Bursi. Izgradilo ju je armensko stanovništvo koje živi u ovoj regiji. Crkva je prodana i postala je privatno vlasništvo nakon demografskih promjena, zatim je nakon 1923. korištena kao skladište duhana, a potom kao tvornica tekstila. Crkva smještena u Bursi, gradu koji je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, zbog svog posebnog položaja može se koristiti u turističke svrhe“.
U stvari, kupoprodajni ugovor navodi kako bogomolja može postati i kulturno središte i mjesto za umjetnost, muzej ili prozaičniji hotel s komercijalnom namjenom. A naznaka „demografskih promjena“ nejasno aludira na genocid nad Armencima i bijeg mnogih grčkih kršćana u posljednjim godinama Osmanskog Carstva i prvim godinama nove sekularne Republike, piše AsiaNews, prenosi nedjelja.ba.
Reakcije armenske kršćanske zajednice i oporbenih pokreta bile su trenutne i kritične. „Armenska crkva na prodaju u Bursi. Je li ikad bilo moguće staviti bogomolju na prodaju? Kako država i društvo mogu sve to dopustiti? Sramite se!“, rekao je Garo Pylan, armenski parlamentarac iz oporbene stranke HDP.
Za tursku kršćansku zajednicu odluka o prodaji bogomolje samo je posljednja u nizu kontroverznih epizoda koje pokazuju nedostatak poštovanja, ako ne i prijezir i trgovinu vjerskom i kulturnom baštinom. Posljednjih dana prašinu je digla i priča o roštilju u povijesnoj armenskoj crkvi Blažene Djevice Marije na jugoistoku zemlje. To je bio još jedan udarac kršćanskoj zajednici u Turskoj, nakon prošlogodišnjih pretvaranja u džamije drevnih kršćanskih bazilika – dotada muzeja u ranim 1900-ima pod Ataturkom: Aja Sofije i Hore.
Dnevnik.ba