Ova tematika govori o važnosti učenja materinskog jezika i samom položaju hrvatskog jezika u bh. društvu, a na tribini je kroz kvalitetna izlaganja govornika istaknuta važnost institucionaliziranja hrvatskog jezika, politički značaj obrazovanja na materinskom, u ovom slučaju hrvatskom jeziku, te je istaknuta važnost i opravdanost toga da Hrvati u BiH kao konstitutivan narod uče, razvijaju i njeguju svoj jezik, priopćili su organizatori, prenosi Fena.
Profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM) Marija Musa u svom je govoru naglasila kako je hrvatski kao materinski jezik Hrvata u BiH, jezik pismenosti i jezik identiteta, ističući pri tome tvrdnju kako je jezik duhovna domovina.
"Neotuđivo je pravo svakog naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom. Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini je jedan od tri službena jezika i ta službenost je neotuđivo pravo Hrvata. Konstitutivni narodi u BiH imaju zajamčeno pravo na komunikaciju, obrazovanje i medije na hrvatskom jeziku, što je u velikoj mjeri narušeno u današnjem bh. društvu", kazala je profesorica Musa.
Profesorica hrvatskog jezika u Katoličkom školskom centru "Petar Barbarić" Travnik Ivona Rajković prezentirala je povijesnu dimenziju i važnost njegovanja materinskoga jezika.
"Svjesni smo činjenice da su ljudi nekad tijekom povijesti morali položiti najveću žrtvu, odnosno vlastiti život kako bi se izborili za svoja prava, za pravo glasa, za vlastiti materinski jezik. Upravo je zbog takvih stvari Međunarodni dan materinskoga jezika dobio svoj službeni datum, a ovim danom se želi ukazati na značaj i zaštitu jezične raznolikosti, kulture i suživota, s naglaskom na nematerijalno naslijeđe i kulturnu raznolikost", kazala je Rajković.
Ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanske županije (SBŽ) Bojan Domić naglasio je činjenicu da je korištenje materinskog jezika pravo naroda te istaknuo primjer i način funkcioniranja Europske unije.
"Jezik svake zemlje članice Europske unije je službeni jezik Europske unije. Ova praksa je odličan primjer kako uređeno demokratsko društvo treba funkcionirati. Korištenje, njegovanje i učenje materinskoga jezika ne smije biti dovedeno u pitanje", kazao je Domić.
Kako se navodi u priopćenju, govornici na sinoćnjoj tribini, uz modeliranje književnika i studenta hrvatskog jezika i književnosti na SUM-u Ivana Volića, složili su se kako Hrvati uz druge narode u BiH, moraju imati kompletiran obrazovni sustav, a to pravo ne smije biti deklarativno, nego ono mora biti u potpunosti provedeno kroz kompletan sustav na vlastitom, odnosno materinskom jeziku.
"Bosna i Hercegovina je država tri konstitutivna naroda s tri ravnopravna jezika. Hrvatski jezik je službeni jezik u BiH i jezik javne komunikacije: tisak, radio, televizija, školstvo, javna uprava, i to u potpunosti mora biti osigurano i provedeno, kako za Hrvate tako i za druge narode koji žive u Bosni i Hercegovini", zaključak je sinoćnjeg okruglog stola, stoji u priopćenju.
Dnevnik.ba