Nakon rasprave, Dom naroda PSBiH usvojio je zaključak kojim poziva na hitno usuglašavanje izbornih modela na osnovu potpisanog Političkog sporazuma o principima izmjena i dopunama Izbornog zakona BiH od 17. lipanj 2020.godine, kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te uklonili svi oblici utvrđenih nejednakosti i diskriminacija, a u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH broj U-23/14 i presudama Europskog suda za ljudska prava koje još čekaju svoje izvršenje.
Dom naroda pozvao je i sve političke aktere na stalni dijalog kako bi hitno ostvarili preduvjete za redovno i nesmetano funkcioniranje, te ispunjavanje obveza kako iz nadležnosti Vijeća ministara BiH tako i iz nadležnosti PSBiH.
Na usuglašavanje Kolegiju Doma, radi nedostatka entitetske većine upućen je prijedlog zaključka Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH koji glasi:
„Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nije zakonodavno tijelo, niti ima pravo preuzimati nadležnosti PSBiH. SIP nije izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi SIP-a izaberu i imenuju na osnovu Javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH.“
Radi nedostatka entitetske većine, na usuglašavanje Kolegiju Doma upućeni su sljedeći prijedlozi zaključaka Kluba srpskog naroda u Domu naroda PSBiH:
· „Razlog za nefunkcioniranje Doma naroda PSBiH je bespravna odluka visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune
Kaznenog zakona BiH, što nije imao pravo. Ovlasti za nametanje zakona od strane visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10. kao jedinom aneksu koji jasno određuje zadatke visokog predstavnika;
Neophodno je da oni koji su kreirali poslјednju odluku Valentina Inzka, istu i ponište. Vijeće ministara BiH bi trebao u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili ”tragični sukob u regionu”, kako to definira Dejtonski sporazum;
Dom naroda PSBiH konstatira da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan svoje nadležnosti i suprotno ustavnom određenju da „BiH nastavlјa svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, ali s unutarnjim sistemom izmijenjenim kako je ovim Ustavom predviđeno“, donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina. Ustav BiH u članu III 3. a) regulira da “sve vladine funkcije i ovlasti koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijelјene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima”;
Dom naroda konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu, niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi Sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu (kondominijum) Republike Srpske i Federacije BiH;
Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske za razgovor i dijalog između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima vezanim za budućnost Republike Srpske i Federacije BiH.
Dnevnik.ba