Pakistanski liječnik koji je pomogao SAD-u da pronađe vođu al-Qaede Osamu Bin Ladena podnosi žalbu na zatvorsku kaznu.
To je prvi put da se slučaj Shakila Afridija rješava pred očima javnosti. Sudac je odgodio slučaj do 22. listopada, na zahtjev tužitelja.
Uloga dr. Afridija bila je velika sramota za Pakistan. Tvrdi da mu je uskraćeno pošteno suđenje. Nikada nije formalno optužen za svoju ulogu u operaciji 2011. godine, za lov i ubijanje najtraženijeg čovjeka na svijetu.
Zatvor dr. Afridija izazvao je bijes Amerikanaca i SAD su smanjile financijsku pomoć Pakistanu za 33 milijuna dolara – odnosno milijun dolara za svaku godinu zatvora koju su dosudili Afridiju na višem sudu u Pešavaru, piše BBC.
Američki predsjednik Donald Trump u svojoj je predizbornoj kampanji obećao da će dr. Afridi biti pušten za "dvije minute" ako bude izabran za predsjednika, ali to se nikada nije dogodilo.
Dok se u SAD-u doktor smatra herojem, u Pakistanu ga mnogi vide kao izdajnika koji je zemlji donio poniženje jer su zahvaljujući njemu američke elitne postrojbe Seal locirale ubile i odletjele s tijelom Osame bin Ladena koji se skrivao u toj zemlji. Ne samo da pakistanska obrana nije imala pojma o akciji, nego su Sealovci nesmetano napustili pakistanski zračni prostor.
Zbog te akcije postavljala su se brojna pitanja o vjerodostojnosti i sposobnosti pakistanske vojske i sigurnosnih službi, te jesu li uopće znali da je Bin Laden u njihovoj zemlji?
Dr Afridi bio je najbolji liječnik u plemenskom okrugu Khyber, a kao voditelj zdravstvenih službe nadgledao je niz programa cijepljenja koje je financirao SAD. Kao vladin zaposlenik uspostavio je sličan program cijepljenja protiv hepatitisa B, uključujući i grad Abbottabad u kojem je veliki garnizon pakistanske vojske i njima pod nosom je živio Bin Laden.
Američki obavještajni plan bio je prikupiti uzorak krvi od jednog iz mnoštva djece koja su živjela u tom kompleksu, kako bi se DNK testovima moglo utvrditi jesu li ili nisu rođaci Bin Ladena.
Smatra se da je jedno od osoblja dr. Afridija posjetilo taj kompleks i uzelo krv - ali nije poznato je li se to pokazalo ključnim za uspjeh Amerikanaca u pronalaženju njihove mete.
Dr Afridi priveden je u pritvor 23. svibnja 2011., 20 dana nakon što je Bin Laden ubijen. Bio je tada u kasnim 40-im godinama života.
Malo se zna o njegovom osobnom životu, osim o tome da je poticao iz skromne obitelji i diplomirao na Medicinskom fakultetu u Khyberu 1990. Njegova obitelj živi na tajnim adresama i često ih mijenja bojeći se napada militanata.
Njegova supruga je prosvjetna radnica iz Abbottabada koja je bila ravnateljica vladine škole prije nego što su se počeli skrivati. Par ima troje djece - dva dječaka i djevojčicu, od kojih su barem dvoje sada odrasli.
U siječnju 2012. američki su dužnosnici javno priznali da je dr. Afridi radio za obavještajnu službu SAD-a. Ali nije daleko od toga da je bio svjestan svoje važnosti za CIA-u. U tom smislu nije rekao ništa za vrijeme svog izlaganja komisiji za ubojstvo.
Dr Afridi nije čak niti znao tko je bio cilj operacije kada ga je CIA zaposlila, zaključila je pakistanska istraga.
Iako je u početku bio optužen za izdaju, dr. Afridi je konačno u zatvoru u svibnju 2012. proglašen krivim za financiranje Lashkar-e-Islama, zabranjene militantne skupine koja je danas u rasulu.
Plemenski sud osudio ga je na 33 godine zatvora zbog navodnih veza sa skupinom, iako je to kasnije žalbom smanjeno na 23 godine. Dr Afridi je također optužen da je pružio hitnu medicinsku pomoć svojim borcima i dozvolio grupi da održi sastanke u vladinoj bolnici koju je vodio.
Njegova obitelj oštro demantira te optužbe, a njegovi odvjetnici kažu da je jedini novac koji je grupi ikada platio bila otkupnina od 1 milijuna pakistanskih rupija - oko 6300 dolara, kako bi osigurao njegovo puštanje na slobodu nakon što su ga oteli 2008. godine.
Screenshot: Youtube
Iz svoje zatvorske ćelije 2012. godine navodno je rekao Fox Newsu da ga je pakistanska obavještajna služba kidnapirala i mučila. Godinu dana kasnije uspio je prokrijumčariti rukom napisano pismo svojim odvjetnicima rekavši da mu je uskraćena pravda .
Afera Bin Laden bila je veliki udarac za Pakistan. Iako su službenici bili bijesni zbog onoga što su smatrali kršenjem suvereniteta, obavještajne službe morale su javno priznati da nemaju pojma da su osnivač i vođa Al-Qaede tamo živjeli tajno, u trokatnici iza visokih zidova i to nekoliko godina.
Tadašnji šef Bijele kuće, John Brennan, rekao je da je "nezamislivo da Bin Laden nema sustav podrške u Pakistanu", no Islamabad je njegove optužbe odbacio.
Na raspravi u srijedu mogla bi mu biti smanjena kazna, ali bi se ona mogla i povećati, kao što tvrde tužitelji.
Budući da je prošle godine premješten iz zatvora u Pešavaru u zatvor u Punjabu, čak se priča da bi mogao biti pušten i to u zamjenu za al-Qaedinim operativcem Aafi Siddiquijem, koji je trenutačno u zatvoru u SAD-u, prenosi Express.
Dnevnik.ba