Article_Top_970x250

Dodik pozvao na ukidanje OHR-a i odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH

pisao europskoj komisiji

Dodik pozvao na ukidanje OHR-a i odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH

svibnja 06, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Arhiva

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istaknuo je da je integracija u Europsku uniju (EU) jedan od jasno istaknutih vanjsko-političkih ciljeva zapadnog Balkana, uključujući Republiku Srpsku i BiH.

U pismu upućenom Europskoj komisiji, liderima zemalja članica EU i zemalja zapadnog Balkana uoči Summita “EU – Zapadni Balkan”, koji će biti održan 7. svibnja u Zagrebu, Dodik je izrazio zadovoljstvo što Srbija, bez zastoja, napreduje prema članstvu i što će vjerojatno biti ostvaren plan da se proces njenog pristupanja dovrši 2025. godine.

“Također, ohrabreni smo i činjenicom da je u okviru Europske unije konačno postignuta suglasnost da se započnu pregovori o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ovo je pozitivan signal za sve zemlje zapadnog Balkana, te u tome vidimo šansu i za BiH u pogledu stjecanja statusa kandidata, a potom i kasnijeg napredovanja ka članstvu. Imamo velika očekivanja od predstojećeg summita u Zagrebu u smislu potpune rehabilitacije i revitalizacije odnosa Europske unije prema zemljama zapadnog Balkana”, naglasio je Dodik.

U tom smislu, rekao je srpski član Predsjedništva, BiH ozbiljno shvaća Analitičko izvješće i Mapu puta od 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.

“Predviđeno je da se ispunjavanje ovih obaveza vrši na osnovu Akcijskog plana, pri čemu su, u složenoj državi poput BiH, jasno evidentirane obaveze institucija na različitim razinama vlasti. Za neke od prioriteta bit će potrebno aktivno političko dogovaranje političkih aktera u BiH, kao i jasan partnerski odnos s Europskom unijom.

Treba podsjetiti da smo prethodno, još prije nekoliko godina, a u skladu s jasno postavljenim uvjetom od Europske unije, uspostavili i Mehanizam koordinacije kako bi osigurali organizirano i koordinirano ispunjavanje europskih obaveza različitih razina vlasti u BiH, u skladu s njihovim ustavnim nadležnostima, a time i uspješnije kretanje BiH na europskom putu”, naglasio je Dodik.

Srpski član Predsjedništva podsjetio je u pismu da je Mehanizam koordinacije svoj svojevrsni test imao u vrijeme izrade odgovora na Upitnik Europske komisije, i kao što je poznato, taj posao je uspješno okončan.

“Vjerujemo da ovaj mehanizam, odnosno sustav koordinacije, može osigurati naše kretanje u procesu europskih integracija. Vjerujemo i da Europska unija razumije da je BiH specifična država i da su mehanizmi zaštite kolektivnih prava važni za njene narode. Također, razumijemo da i Ugovor o Europskoj uniji sadrži tzv. klauzulu o identitetu, kojom se, između ostalog jamči poštovanje unutarnje ustavne strukture država članica i njihovog pravnog i političkog identiteta.

Razumijemo i da je postojala potreba da angažman međunarodnog faktora u jednom razdoblju nakon uspostavljanja daytonske BiH bude prisutan u posebnoj formi. Međutim, danas, kad govorimo o ispunjavanju obaveza s ciljem stjecanja kandidatskog statusa, a kasnije i vođenja pristupnih pregovora, taj odnos se mora promijeniti i vlasništvo nad svim procesima, posebno nad ovim koji se odnosi na kretanje ka Europskoj uniji, mora se prepustiti BiH i njenim entitetima, odnosno institucijama na svim razinama vlasti”, rekao je Dodik.

Stoga, ocijenio je srpski član Predsjedništva BiH, BiH mora biti tretirana od međunarodne zajednice kao punopravna i ravnopravna suverena zemlja, uključujući privrženost nemiješanju u njene unutarnje stvari, kao temeljnom principu međunarodnog prava.

Dodik je naveo da se ovim jasno nameće i potreba rješavanja jedne od ključnih opstrukcija u funkcioniranju BiH kao demokratske zemlje, što znači da je neophodno ukidanje OHR-a, kako bi se vratio puni suverenitet BiH, a odnosi između Europske unije i BiH bili kredibilniji.

“Još jednu smetnju suverenitetu BiH, ali i njenom napretku na putu ka Europskoj uniji, predstavlja i prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Odredba Ustava BiH kojom se propisuje način imenovanja stranih sudaca bila je predviđena samo kao prelazna mjera nakon rata, koja je trebalo trajati pet godina, dakle do 2000. godine, nakon toga je Parlamentarna skupština BiH trebala Zakonom predvidjeti drugačiji način izbora sudaca”, podsjetio je Dodik.

On je ukazao da nijedna druga suverena zemlja u svijetu nije u svom ustavnom sudu rezervirala mjesta za strane suce , a kamoli suce koje je imenovao strani sud, odnosno stranac – pojedinac, bez pristanka date zemlje kao uvjeta, i koji nemaju pravnu ekspertizu u oblasti propisa koji su na snazi u BiH, koji ne sude neovisno i nemaju nikakvu pravnu odgovornost za svoje sudske aktivnosti i odluke.

Srpski član Predsjedništva istaknuo je da predstavnici, a posebno eksperti Europske unije prepoznaju i odlično razumiju ovaj problem, stoga je i Europska komisija navela obavezu reformiranja Ustavnog suda BiH, uključujući i rješavanje pitanja stranih sudaca i osiguravanja provođenja njegovih odluka.

Dodik je naveo da princip suvereniteta podrazumijeva i završetak primjene mjera koje su uspostavljene kao privremene, prije svega, odlazak stranih sudaca Ustavnog suda BiH i njihovu zamjenu domaćim sucima.

On je ocijenio da privrženost Ustavu BiH mora biti osnova postojanja i funkcioniranja svih institucija na razini BiH.

“Neophodno je izvršiti sva potrebna usklađivanja s Ustavom. Ustavom utvrđena konsocijativna struktura zemlje i nadležnosti entiteta moraju biti poštovani od institucija i dužnosnika BiH, kao i od pripadnika međunarodne zajednice. Sve zajedničke aktivnosti koje nadležne institucije u BiH poduzimaju na polju europskih integracija moraju biti u skladu s pravilima, procedurama i principima usuglašenog mehanizma koordinacije”, naveo je Dodik u pismu.

On je ocijenio da se samo tako osigurava djelovanje u skladu s ustavnim ovlastima , ali i uključenost svih u BiH u procese koji se tiču svih.

“Proces europskih integracija nije i ne može biti ekskluzivitet jedne razine vlasti ili jednog naroda u BiH. Upravo suprotno, samo uz uključenost svih u skladu s njihovim ustavnim nadležnostima, te uz konsenzus svih relevantnih aktera, može se osigurati efikasno sudjelovanje BiH u procesu europskih integracija i doći do usuglašenog ‘jednog’ glasa koji će ispred BiH biti prezentiran u komunikaciji s Europskom unijom”, naglasio je Dodik.

Podsjetivši da je BiH složena državna zajednica, Dodik je pojasnio da njena složena unutrašnja struktura, o čemu svjedoči i Mišljenje Europske komisije o Zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji, ne predstavlja prepreku njenom daljem kretanju ili, pak, članstvu u Uniji.

Dodik je naglasio da Republika Srpska podržava proces europskih integracija i spremna je i dalje aktivno, svim svojim kapacitetima, davati doprinos ostvarenju zajedničkog cilja, a to je članstvo BiH u Europskoj uniji.

Istovremeno, ukazao je srpski član Predsjedništva BiH, Republika Srpska je spremna sudjelovati u ovom procesu samo kao ravnopravan partner, uz puno poštovanje njene autonomije i ustavnih ovlasti koji su joj Daytonskim sporazumom zajamčeni.

“I Europska unija je odavno svjesna da su glavni nositelji aktivnosti u procesu europskih integracija u BiH entiteti, odnosno, u FBiH, dijelom i kantoni, o čemu svjedoče njeni brojni dokumenti koji se na različite načine bave BiH. Za Europsku uniju nije, niti može biti relevantno pitanje unutarnje organizacije bilo koje države. Za nju je bitno samo to da zemlja članica izvršava svoje ugovorno preuzete obaveze, a mi u BiH možemo biti odgovorna i efikasna članica Unije jednog dana, upravo kroz međusobno uvažavanje i poštovanje svih u BiH, njihovog identiteta, autonomije, ustavnih nadležnosti i subjektiviteta”, ukazao je Dodik.

On je rekao da je Republika Srpska uspjela zaštiti svoju autonomiju i subjektivitet u dosadašnjim procesima.

“Ne sumnjamo da ćemo u tome, insistirajući na usuglašenom mehanizmu koordinacije, uspjeti i u svim procesima koji su ispred nas. Napominjemo da je Republika Srpska već ostvarila značajan napredak ka ispunjavanju ciljeva koje je utvrdila Europska komisija.

U skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, Republika Srpska izvršava obavezu postupnog usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije, kako je utvrđeno u članku 70.1 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH i taj proces je započela i prije nego što je nastala konkretna ugovorna obaveza, odnosno od 2007. godine, na osnovu godišnjih akcijskih planova za usklađivanje propisa Republike Srpske s pravnom stečevinom Europske unije i propisima Vijeća Europe koje donosi Vlada Republike Srpske, a o čemu se redovno informira i Narodna skupština Republike Srpske”, pojasnio je Dodik.

On je naglasio da RS razumije neophodnost da i BiH ima koherentan plan usklađivanja zakonodavstva, s obzirom na to da se ovaj proces provodi na različitim razinama vlasti, stoga i inzistira na primjeni mehanizma koordinacije, kako bi se do toga i došlo.

Dodik je podsjetio da je Predsjedništvo BiH Zaključkom od 28. travnja ove godine naložilo Vijeću ministara da sazove sastanak Kolegija za europske integracije, kao najvišeg političkog tijela u okviru Mehanizma koordinacije, kako bi se kroz utvrđen sustav koordinacije krenulo s intenzivnim pristupom na rješavanju prioriteta koje je Europska komisija definirala u svom Mišljenju o Zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji.

“Jer se samo zajednički, kroz jasnu primjenu koordinacije može postići uključenost svih i uspjeh koji će biti zajednički, posebno imajući u vidu da i pored činjenice da institucije BiH imaju svoju ulogu u procesu europskih integracija, velika većina nadležnosti u BiH pripada entitetima i usklađivanje sa standardima EU obavlja se na razini entiteta. Na primjer, neki tehnički ili administrativni propis u istoj oblasti neće, naravno, biti isti u Republici Srpskoj i FBiH – ali će oba biti usklađeni s odgovarajućim europskim standardom.

Također, jedinstven nastup i tzv. ‘jedan glas’ ispred BiH u komunikaciji s Europskom unijom osigurava se u okviru usuglašenog Mehanizma koordinacije. To, istovremeno, ne umanjuje autonomnost i subjektivitet Republike Srpske da također, u okviru svojih ustavnih nadležnosti, ostvaruje komunikaciju i suradnju s Unijom i njenim institucijama, kao i s drugim međunarodnim partnerima i prijateljima.

Konačno, čak i u nekoliko tzv. ekskluzivnih nadležnosti institucija BiH, predstavnici Republike Srpske u institucijama i izaslanstvima BiH nastupaju u skladu s instrukcijama Republike Srpske – što Republici Srpskoj opet omogućava da bude aktivno uključena u proces odlučivanja”, pojasnio je Dodik.

Dodik je u pismu ukazao i na značaj, ali i opredijeljenost za kontinuirano jačanje regionalne suradnje, kao i na proces regionalne integracije Zapadnog Balkana, kao pripremu za buduće pristupanje EU.

“To je od velikog značaja za zapadno-balkanske države i mi u ovom smislu pružamo potpunu podršku uspostavljanju tzv. Mini-Šengena, i generalno, svim inicijativama koje će doprinijeti boljem političkom razumijevanju i boljoj ekonomskoj suradnji na prostoru zapadnog Balkana”, zaključio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u pismu upućenom Europskoj komisiji, liderima zemalja članica EU i zemalja zapadnog Balkana uoči Summita “EU – Zapadni Balkan”, koji će biti održan 7. svibnja u Zagrebu, prenosi HMS.

Dnevnik.ba