U Vanjskotrgovinskoj komori BiH najavljuju nestašicu svinjskog i junećeg mesa, s obzirom na to da domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto bh. tržišta.
Zbog toga su u mesnicama vrtoglave cijene. Kilogram telećeg buta košta 28 maraka, junećeg 19,5 maraka, svinjskog 10, a pilećih krilaca 13 maraka. Vlasnik mesnice kaže da je pandemija najveći uzrok rasta cijena mesa, ali i prošlogodišnja suša, piše BHRT.
– Ostao je isti broj potrošača, samo se smanjila kupovna moć. Onaj tko je uzimao kilogram, uzima sad pola kilograma. Od nove godine najviše je otišla junetina, za 20 posto su otišle cijene žive stoke – kaže Lazo Šešić, vlasnik mesnice.
Ponovo su građani ti koji plaćaju najveći ceh u lancu poskupljenja. Prinuđeni su na novo stezanje remena i smanjenje gramaže prilikom kupovine.
Poskupljenje stočne hrane za gotovo 100 posto i energenata uzrokovalo je i rast cijena. naročito junadi i teladi. Dodatni problem je nedovoljan domaći stočni fond zbog izostanka poticaja za poljoprivredne proizvođače, ali i zabrane izvoza mesa u pojedinim europskim zemljama.
– Nedomaćinski odnos države prema vlastitim poljoprivrednim proizvođačima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potrošačima, koji će meso početi smatrati velikim luksuzom – naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a.
U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine napominju da proizvodimo dovoljno pilećeg mesa, ali da nam osim poskupljenja prijeti nestašica svinjskog i junećeg mesa.
– Mi imamo 35 posto domaću proizvodnju. Izravno smo ovisni o uvozu. Te kategorije nisu bile zaštićene prelevmanima i carinom i proizvodnja je pala. Tu ćemo imati moguće nestašice, jer vidimo da je Poljska zabranila izvoz – navodi Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izostanak poticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini koje ćemo, po svemu sudeći, još skuplje plaćati.
Dnevnik.ba