Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama Europske unije koje bilježe veliki pad nezaposlenosti, no pitanje je ima li razloga za zadovoljstvo. Ova dobra vijest krije i probleme. Utjecaj na pad nezaposlenosti je imalo iseljavanje mladih i radno sposobnih ljudi, dok u Hrvatskoj kronično nedostaje radnika. Statistiku nezaposlenosti popravilo je i administrativno brisanje iz evidencije zavoda, prenosi 24.sata.
- Problem Hrvatske je što se ne povećava broj zaposlenih. Jedno od najvažnijih političkih i gospodarskih pitanja su radna mjesta, koja ne stvaramo nego desetljećima održavamo razinu od prije 20 godina. Problem za državu je i što nam raste broj umirovljenika - upozorio je ekonomist Damir Novotny.
Prema procjenama, u posljednjih četiri do pet godina iz zemlje se iselilo do 250.000 ljudi, i to uglavnom mladih.
O reformama samo pričamo
Prema podacima MUP-a, lani je u Hrvatskoj prebivalište odjavilo 14.570 ljudi. Riječ je samo o ljudima koji su se iselili iz Hrvatske kako bi se trajno nastanili u nekoj drugoj državi.
Želi li se popraviti stanje na tržištu rada te potaknuti rast gospodarstva, Novotny napominje kako Vlada mora riješiti pitanje mirovinske, zdravstvene, ali i obrazovne reforme.
Mi o tim reformama samo pričamo, ali nažalost, do danas ništa nismo napravili - naveo je.
Novotny kao jedno od rješenja navodi da se na tržište rada vrate “mlađi umirovljenici” a da ne izgube prava.
- Ljudima koji nisu zadovoljni svojim mirovinama treba omogućiti da legalno rade, ako to žele, a ne ilegalno, kako je sad slučaj. Mi trenutačno ne znamo koliko ljudi dodatno zarađuje na sivom tržištu - navodi Novotny.
Još jedno od rješenja je da se obrazovni sustav uskladi s potrebama tržišta rada, kao što je to, primjerice, napravila Slovenija. I dok se vladajući hvale smanjenom nezaposlenosti, medijski savjetnik i komunikacijski stručnjak Marko Rakar na društvenim mrežama objavio je podatak prema kojem smo 1991. imali 1,84 milijuna zaposlenih ljudi, a taj je broj 2017. godine iznosio 1,47 milijuna. Upitao je i gdje je nestalo gotovo 400.000 ljudi.
Jedan od razloga je, ističe, da smo kao država generirali “sulude količine umirovljenika, od kojih je dobar dio radno sposobnih”.
- Vladajući ignoriraju sramotno malen broj zaposlenih - upozorio je Rakar.
Imamo mali broj zaposlenih
Napomenuo je da dio ljudi u Hrvatskoj u dobrom dijelu preživljava od rente ili novca koji dobiva od djece ili roditelja koji rade u inozemstvu.
- To je naša prednost, ali i prokletstvo - ustvrdio je.
Rakar je naveo kako je Hrvatska među svjetskim rekorderima kad je u pitanju postotak radno sposobnog stanovništva.
- Naša politička elita nema vizije ni snage, ali ni kapaciteta za bilo kakvu smislenu reformu. Naš mirovinski sustav je iscrpljen i matematički neodrživ - upozorio je Rakar.
Naveo je još jedan od problema Hrvatske, a to je da dio građana niti ne pokušava naći posao nego živi od raznih naknada koje isplaćuje država. Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever upozorio je kako je u Hrvatskoj zaposlenost u padu kad se uspoređuje prosinac 2016. i isti mjesec 2017. I dalje se najčešće zapošljavaju na određeno vrijeme ili kroz druge nesigurne oblike rada.
- Poslodavci su politikom niskih plaća i radničkih prava, a koju su vlasti podupirale, doveli do iseljavanja ljudi - kazao je Sever.
Male plaće i radna prava
Analizirajući podatke, došao je i do sljedećeg zaključka: - Hrvatsku ne napuštaju samo ljudi koji nemaju posao nego i oni koji su zaposleni, ali su nezadovoljni visinom plaće, od koje ne mogu živjeti, i ugovorima koji im ne garantiraju sigurnost - ustvrdio je Sever.
Za očekivati je da će broj nezaposlenih i dalje padati jer je pred nama turistička sezona. Ono što u Hrvatskoj posljednjih godina raste je broj uhljeba i državna potrošnja, a to nas je i dovelo u današnju situaciju.
Hrvatska treba istinske reforme
Okretanje glave od gorućih problema neće nam donijeti ništa dobroga. Političke elite trebaju shvatiti da su za opće dobro niže reforme, pa i pod cijenu da izgube iduće izbore.
Problem RH je i velik broj umirovljenika
U Hrvatskoj je 1991. godine bilo 719.000 umirovljenika, a danas ta brojka premašuje 1,2 milijuna. Zbog tvrtki koje su uništene u pretvorbi i privatizaciji brojni ljudi završili su u mirovini. Stariji od 50 godina imaju male šanse vratiti se na tržište rada.
Dnevnik.ba