Prema podacima Središnje banke BiH, ukupni tekući transferi u drugom kvartalu iznosili su oko 904 milijuna maraka, od čega se na novčane doznake iz inozemstva odnosilo oko 554 milijuna maraka, dok se ostatak odnosio na ostale transfere.
Pad doznaka zabilježen je i u prvom kvartalu ove godine, kada je iz dijaspore stiglo 23 milijuna manje.
Prema podacima ove financijske institucije, u prošloj godini dijaspora je po osnovi novčanih doznaka u BiH poslala ukupno 2,9 milijardi maraka, dok je godinu ranije po toj osnovi stiglo 2,8 milijardi KM.
Član Udruge ekonomista RS "SWOT" Aleksandar Ljuboja istaknuo je za "Glas Srpske" da je na pad transfera sigurno utjecaja pandemija te da, s obzirom na nepovoljnu epidemiološku situaciju, možemo očekivati isti trend i do kraja godine.
Pojasnio je kako je dobar dio građana koji rade u inozemstvu ostao bez posla ili su im plaće smanjene, a osim toga i vlade zemalja u zapadnoj Europi donosile su razne mjere koje su onemogućavale kretanje građana s ciljem sprječavanja širenja covida-19.
"Sve je to utjecalo na to da naši ljudi koji živi i rade u zapadnoj Europi prvo nisu mogli doći u BiH, te smo tako ostali bez tog izravnog priljeva novca koji je vrlo značajan, a s druge strane zbog toga što su ostajali bez posla ili su im smanjene plaće manje novca su slali putem banaka ili drugih sustava stranog platnog prometa", pojasnio je Ljuboja.
Dodao je kako ne treba zanemariti ni psihološki čimbenik, odnosno strah od neizvjesne budućnosti, što je također utjecalo na to da se smanji iznos novčanih doznaka.
"Uslijed pandemije građani dio novca ostavljaju u pričuve ili jednostavno prolongiraju potrošnju, te tako dolazi do smanjenja pojedinačnih doznaka. Po svemu sudeći, tako će biti i dalje. Imajući u vidu da kvartalno stiže za oko 200 milijuna manje, za godinu će biti skoro milijardu maraka manje", rekao je Ljuboja.
Dnevnik.ba