Novinari BHRT-a istražili su kako i na koji način bi ovu ideju prihvatili građani Bosne i Hercegovine, ali i što kažu stručnjaci.
Novu uslugu koju bi banke u Bosni i Hercegovini mogle uvesti – otvaranje računa u komercijalnoj banci ili obavljanje neke druge usluge putem videopoziva, anketirani građani u Bosni Hercegovini uglavnom nisu podržali.
“To je dobro, tko zna oko toga”.
“Ja sam malo staromodan pa ne znam kako ću se uklopiti u to”.
“Potreba za nečim novim samo zato što što ima tehnologije je nepotrebno i mnogi ljudi ne mogu se snaći. Evo, ja sam jedna od tih”.
“Ništa ne bih da radim izuzev onog standardnog, preko bakomata i direktno na šalter”.
Ovaj prijedlog Udruga bankara u BiH uvrstilo je i u Bijelu knjigu.
Tehnološka dostignuća, kako se navodi, pružaju identifikaciju osobe. Ovakvim pristupom, za koji u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonsko rješenje, klijentima bi se omogućila ušteda vremena, kao i otvaranje računa onima koji, objektivno, nisu u mogućnosti doći u banku, poručuju bankari.
“Klijent uspostavlja videopoziv s bankom putem određene aplikacije, podnosi se određeni identifikacijski dokument. S druge strane, uposlenik banke dužan ga je provjeriti i on je obučen i ovlašten za provjeru identifikacije klijenata. Dakle, i on provjerava te podatke s identifikacijskog dokumenta, fotografiju s osobom s kojiom komunicira, starosnu dob i ima pravo postavljati pitanja. Sve to se radi u izoliranoj prostoriji sa rasvjetom i ozvučenjem”, kaže Velida Krvavac iz Udruge banaka Bosne i Hercegovine.
Dok građani teže sigurnijem i staromodnijem pristupu, stručnjaci upozoravaju da naša zemlja uveliko kasni za tehnološkim dostignućima Zapada. Ovakvi potezi su trebali uslijediti i ranije.
“Otvaranje računa – mnoge banke vam nude, da tako kažem, jedan depozit podrške od banke u iznosu od 250 dolara, a mnoge banke kombiniraju to i s poklonom u vidu moderne tehnologije Apple ipada”, kaže Sanel Halilbegović, profesor financija.
Razvijanje ove ideje ne bi trebalo biti ni tehnički teško, smatra profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.
“Nema apsolutno sigurnog sustava, u svakom sustavu su moguće zloupotrebe, samo je pitanje koliko bi bio postotak. Ne čini mi se da je ovo nešto mnogo opasnije nego drugi vidovi, čak i osobnu iskaznicu netko može krivotvoriti”, kaže Saša Mrdović, profesor sigurnosti internetskih mreža.
Ako uzmemo u obzir podatak Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine da je skoro 40 posto stanovništva, odnosno 1,2 milijuna stanovnika u Bosni i Hercegovini informatički napismeno, da ne zna koristiti kompjuter ili internet, postavlja se pitanje hoće li i kako ova ideja zaživjeti u Bosni i Hercegovini?
Dnevnik.ba