Na popisu optuženih su Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva Republike BiH, nekadašnji zapovjednik Teritorijalne obrane Hasan Efendić, bivši pomoćnik ministra policije Jusuf Pušina kao i policijski dužnosnici Zaim Backović, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić, umirovljeni generali Armije BiH Fikret Muslimović te Hamid Bahto kao i jedan od zapovjednika paravojne postrojbe "Zelene beretke" Mahir Žiško.
Svi su oni optuženi nakon obnovljene istrage u tzv. slučaju "Dobrovoljačka", a riječ je o sukobu pripadnika policije i teritorijalne obrane BiH s vojnicima JNA koji su se povlačili iz tada već potpuno opkoljenog Sarajeva 3. svibnja 1992. godine.
Nakon što su pripadnici JNA 2. svibnja u sarajevskoj zračnoj luci zarobili tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića pri povratku s jednog od neuspjelih mirovnih pregovora vođenih u Lisabonu, uz posredovanje mirovnih snaga UN postignut je dogovor da ga se razmijeni za tadašnjeg zapovjednika Druge armijske oblasti JNA generala Milutina Kukanjca.
Kolona u kojoj su bili Izetbegović i Kukanjac trebala je iz sjedišta armijske oblasti u naselju Bistrik napustiti Sarajevo a Izetbegović prije izlaska iz grada pušten na slobodu.
No tijekom te operacije došlo je do sukoba bosanskohercegovačkih vojnika i policajaca s vojnicima koji su u koloni bili pod putnom ratnom opremom.
Tužiteljstvo BiH sada tvrdi kako je to rezultat planiranja i poticanja za koje su odgovorna desetorica optuženih. Tereti ih se i da nisu spriječili ubojstva i ranjavanje vojnika i civila, da su propustili kazniti počinitelje te da su dopustili nečovječno postupanje prema zarobljenim vojnicima.
Prema tvrdnjama Tužiteljstva BiH u obračunu 3. svibnja ubijeno je osam osoba koje su bile u vojnoj koloni među kojima su bili i pripadnici sanitetskog osoblja, dok su 24 osobe zarobljene a potom zlostavljane.
Istragu o zbivanjima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. svibnja 1992. godine ranije je vodilo i tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) no oni su utvrdili kako je kolona JNA u Sarajevu tada predstavljala legitimnu vojnu metu.
Dnevnik.ba