Kako se to ne bi dogodilo, u mjesec dana bi prvostupanjski sud trebao napisati cijelu presudu, odvjetnici imati 15 dana prava žalbe na nju, a stranke u procesu još pravo na odgovor. K tome bi se još i trebao odabrati sud koji će o žalbama odučivati. Izgledi da se to dogodi u hrvatskom pravosuđu, a s obzirom na dosadašnje iskustvo, ravni su znanstvenoj fantastici.
Ipak, Kovačević je dobio jednu je od najviših presuda za takvo kazneno djelo izrečenih u Hrvatskoj. Inače zatvorske kazne za nanošenje teških tjelesnih ozljeda izriču se tek u desetak posto slučajeva, a umjesto njih tu su one uvjetne te rad za opće dobro.
Kazna koja je društvena poruka
“Izrečena je relativno visoka kazna, blizu zakonom propisanog maksimuma za kaznena djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda i prijetnje, što svakako predstavlja primjer dobre prakse. Na taj se način nedvojbeno šalje društvena poruka o neprihvatljivosti svake vrste nasilja”, prokomentirala je za Jutarnji list pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Pritom izražava nadu da će se takva praksa i nastaviti, jer tako visoke, kaže, kazne moraju biti.
“Ona je dijelom donesena zbog pritiska medija, ali vjerujem da pokazuje da je došlo vrijeme da se napravi reda, da pravosuđe pokaže da kazne imaju i preventivni karakter, da moguće počinitelje doista odvrate od počinjenja kaznenog djela”, smatra odvjetnica Ines Bojić, pravna savjetnica udruge B.a.b.e.
Dnevnik.ba