StoryEditor
prvi hrvatski predsjednik

Danas je 100 godina od rođenja Tuđmana: U Hrvatskoj dvije proslave

Piše hina  /  14.05.2022., 09:28h
Stota obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana navršava se danas.

Tim povodom u Zagrebu će biti održan svečani program u organizaciji HDZ-a, a neovisno o tomu, u Vukovaru obilježavanje Tuđmanova rođendana organizira krug njegovih nekadašnjih suradnika.

U Zagrebu, u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u 10 sati će se održati znanstveno-stručni skup pod nazivom "Uvijek i sve za Hrvatsku", na kojem će govoriti premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković te najbliži Tuđmanovi suradnici, utemeljitelji stranke, uglednici i stranački dužnosnici.

U Lisinski dolaze oko dvije tisuće ljudi

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u kojoj je u veljači 1990. godine bio održan Prvi opći sabor HDZ-a, u 19 sati bit će održana svečanost na kojoj će pred oko 2000 sudionika govoriti Plenković i drugi stranački dužnosnici te će se održati kulturno-umjetnički program.

Vodstvo HDZ-a će sutra ujutro položiti i vijence i zapaliti svijeće na Tuđmanovu grobu na zagrebačkom Mirogoju i kod rodne kuće u Velikom Trgovišću.

Obilježavanju 100. obljetnice rođenja Franje Tuđmana u Zagrebu nazočit će i članovi obitelji Tuđman - kći Nevenka Tuđman, kao i Vanja Morić, supruga preminulog starijeg sina Miroslava Tuđmana.

Tuđmanov rođendan obilježit će se i u Vukovaru

Neovisno o obilježavanju koje organizira HDZ, u Vukovaru obljetnicu Tuđmanova rođenja obilježava krug njegovih nekadašnjih suradnika, među kojima je i Stjepan Tuđman, mlađi sin prvog hrvatskog predsjednika.

Predviđena je svečana akademija u Gradskom muzeju Vukovar u 16 sati, a prethodno će, u 13:30, biti položeni vijenci na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u 14 sati bit će služena sveta misa u crkvi sv. Filipa i Jakova, a u 15:30 bit će položen vijenac kod spomen-poprsja Franje Tuđmana na Trgu Republike Hrvatske.

Rođen je u Hrvatskom zagorju

Tuđman je rođen 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću. Sudjelovao je u partizanskom pokretu pa početkom 1945. s činom majora odlazi u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije.

Radio je i u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane, u Generalštabu JNA te u uredništvu Vojne enciklopedije. Godine 1960. promaknut je u čin generala, nakon čega napušta aktivnu vojnu službu.

Nakon povratka u Zagreb bavi se znanstveno-istraživačkim radom te 1961. osniva Institut za historiju radničkog pokreta i postaje njegovim direktorom. Od 1963. predaje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s vlastima pa je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta i smijenjen s mjesta direktora Instituta te prisilno umirovljen.

Uhitili su ga više puta

Nakon sloma hrvatskog proljeća uhićen je u siječnju 1972. i u montiranom procesu osuđen na dvije godine strogog zatvora. Kazna mu je na intervenciju Miroslava Krleže smanjena na devet mjeseci.

Zbog intervjua zapadnim medijima u kojem je zagovarao pluralističku demokraciju uslijedio je 1981. opet sudski progon. Uhićen je i osuđen na tri godine zatvora.

Kad je 1989. u Jugoslaviji dopušten pluralizam, Tuđman na tribini Društva književnika Hrvatske iznosi Prednacrt programskih osnova HDZ-a, a 17. lipnja na osnivačkoj skupštini HDZ-a izabran je za predsjednika stranke. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. i pobjede HDZ-a u saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.

Dva puta je izabran za hrvatskog predsjednika

U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. godine. Predsjednički mandati obilježeni su agresijom na Hrvatsku, međunarodnim priznanjem u siječnju 1992., Domovinskim ratom i razdobljem mirne reintegracije te učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske.

Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. te vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja u kojima su 1995. oslobođena okupirana područja.

Godine 1995. bio je supotpisnik Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u BiH, a kad je 1998. završila mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja u hrvatski državno-pravni sustav, ostvarene su njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Franjo Tuđman umro je 10. prosinca 1999. u Zagrebu.

Dnevnik.ba

14. svibanj 2022 09:28