StoryEditor
osvrt na jučerašnje izjave i tekstove

Cvitanović: Volio bih vidjeti komentar Kosor o Križančevu selu, Uzdolu, Trusini, oduzetim političkim pravima Hrvata...

Piše desk  /  02.12.2021., 12:27h
Dio političke javnosti ii medija iz Republike Hrvatske jučer je na vrlo tendenciozan, površan i tobože moralno-prosvjetiteljski način, koji ukazuje na grubo nepoznavanje političke situacije u BiH, komentiralo odluku i čin predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i izaslanika Doma naroda iz te stranke, da zajedno s izaslanicima Kluba Srba glasuju za poništenje Odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca.

Ilija Cvitanović je za portal Centralna.ba dao kratak osvrt na spomenuto i iznio svoja razmišljanja o navedenoj temi.

Bivša premijerka Republike Hrvatske i bivša predsjednica Hrvatske demokratske zajednice Republike Hrvatske Jadranka Kosor rekla je sljedeće: 

"Malo je slučajeva, barem u političkom životu, ali i životu nakon politike da ostanem bez riječi, ali u ovoj situaciji ja sam zaista ostala bez riječi. Bez adekvatnih riječi kojima bih komentirala činjenicu da gospodin Čović spada među one koji ovim činom zapravo podupire negiranje genocida.

Zašto? Zato što je to, prije svega, naravno, notorna činjenica za sve koji su živjeli na tim ratnim prostorima u tim ratnim godinama. Svi mi svjedočimo, iz osobnog iskustva, o tome što se događalo i u Vukovaru i u Srebrenici”. 

Dodala je da se  "radi o kvalifikaciji Međunarodnog kaznenog suda”. 

“Dakle, Međunarodni sud koji je bio ovlašten suditi u procesima za ratne zločine je u slučaju Ratku Mladiću jasno i precizno definirao da se ovdje radilo o zločinu genocida. Znači najgorem od najgorih! Prema tome, svako postupanje političara koji bi tražili da se oni koji negiraju genocid ni na koji način ne sankcioniraju, pa makar i politički, je, zapravo, za mene šokantan. Ostajem bez riječi”, poručila je Kosor.

U analizi Jutarnjeg lista ističu da taj Zakon najviše žulja Dodika i Vučića koji odbacuju genocid počinjen u Srebrenici, a sada im se “besramno suflira i prvi Hrvat BiH Dragan Čović, koji je pod starateljstvom ovdašnjeg, domicilnog HDZ-a, Andreja Plenkovića i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića”. Je li to i njihov stav? Uz to što je to nedoličan i amoralan potez, učinjen očito zbog izbornog zakona kako bi Čović sebi osigurao vječno mjesto u Predsjedništvu BiH, ovo je i pitanje za Banske dvore i Pantovčak – vodi li Čović hrvatsku politiku prema susjednoj državi ili bi to trebao Plenković s jasnim stavom o cjelovitosti i jedinstvenoj BiH. Ta odluka traži reakciju spomenutih Čovićevih patrona i zaštitnika u Zagrebu, koji su inače, kao i sam Čović, s pravom odlazili u Potočare na obilježavanje obljetnica srebreničkog genocida”, piše u tekstu.  U protivnom, navodi Jutarnji list, ispast će da i oni pristaju i podržavaju Čovićevo vezivanje hrvatskog naroda u BiH uz Dodikov probosanskohercegovački brod, koji je navezan na onaj Vučićev, a dodatno i na onaj vodeći – kremaljski. “Čije to interese štiti Čović i je li on kreator hrvatske politike prema susjednoj državi koja ovim potezom vraća stvari na 1993. i vremena kada se Hrvatska zbog slične Tuđmanove i Bobanove “hercegbosanske” politike našla u međunarodnoj izolaciji koja joj je, među ostalim, onemogućila da bude u prvom (2004.), ali i drugom (2007.) valu proširenja EU-a? Čović se protivi Zakonu o negiranju genocida, a zar RS nije nastao na genocidu, progonu i egzodusu nesrpskog stanovništva?

Danas u RS-u u odnosu na prijeratni broj živi manje od četvrtine Hrvata. Spominje li to Čović Dodiku? Vjeruju li Milanović i Čović da Dodik štiti interese Hrvata u BiH? Dodika, inače pod sankcijama Zapada, Milanović je lansirao u orbitu hrvatske politike prema BiH. U Zagrebu se zalažu, kažu, za cjelovitu i jedinstvenu BiH, a oslanjaju se na čovjeka koji je negacija svega toga, koji stalno najavljuje odcjepljenje Republike Srpske, destabilizira euroatlantske ambicije BiH, pa čak i najavljuje pripajanje Vučićevoj Srbiji. Donedavno je Milanović govorio da Hrvati ostvaruju svoja prava u Sarajevu, a ne u Zagrebu, da bi sada prvog “destabilizatora” baš on promovirao u relevantnog sugovornika o stabilizaciji BiH. Upravo sada je Dodik u “samostalnom” posjetu Vladimiru Putinu, koji prorežimski mediji opisuju kao “rusku pomoć RS-u”, a zna se da Dodik izvršava kremaljski zadatak ometanja BiH na putu prema euroatlantskim integracijama", pisao je Jutarnji.

U svom komentaru za Centralnu predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović iznio je sljedeća razmišljanja;

“Teško je dati i imati jedan, unison stav oko navedene teme iz više razloga, koje ću pokušati objasniti. Vidite, navedeni zakon o negiranju genocida i odluka bivšeg visokog predstavnika o njegovom nametanju je prouzrokovala najveću političku krizu u BiH od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Inače, nametnute odluke Visokih predstavnika od završetka rata pa do danas su bez ikakve dileme uvijek bile generatori permanentne političke krize u BiH. Valentin Inzko je 12 godina u BiH figurirao kao Visoki predstavnik s mandatom provođenja politike Međunarodne zajednice, a vrlo često, gotovo uvijek se ponašao kao bošnjački lobist na svjetskim adresama. Hrvatska politika u BiH generalno ima stajalište da nije dobro mandat Visokog predstavnika koristiti jednostrano, nametavši rješenja koja odgovaraju samo jednoj strani u BiH, ali i uopće nametati rješenja oko kojih postoji duboko podijeljen stav u javnosti BiH, u tom smislu i tom pravcu smatram da je bilo ponašanje kolega iz Kluba Hrvata. Vidite, problem izbornog zakona u BiH oko kojih traje rasprava gotovo 15 godina i uzrok je mnogim problemima i političkim krizama u BiH, također je plod takvih intervencija Visokog predstavnika koji je nametnut kao i ovaj o Zabrani negiranja genocida na kraju mandata jednog od bivših predstavnika, kada je već bio ispraćan iz BiH. Tu je suštinski problem. Naravno da treba odvojiti interes koji se želio postići tim zakonom, a posebno u smislu zaštite prava žrtava iz proteklog rata od politizacije cijelog slučaja, ali puno bolje i djelotvornije bi bilo kada bi domaći akteri uspjeli iznijeti određenu formu zakona koja bi zadovoljavala ove ciljeve. Mene osobno previše ne tangira što misli i kako tumači navedeno ponašanje neki novinar iz RH koji ima pravo na stav, vlastito viđenje i tumačenje određenih pojavnosti, više me razočarava ponašanje bivše premijerke i predsjednice HDZ RH Jadranke Kosor koja je ipak bila politički djelatna osoba i ove probleme morala bi znati i razumjeti. Ne sjećam se da je Jadranka Kosor svoja razmišljanja i stavove iznosila primjerice radi kada je visoki predstavnik suspendirao izbornu volju hrvatskog naroda u BiH i protuustavno nametnuo Vladu FBiH bez legitimnih političkih predstavnika Hrvata, a dolazila je ovdje kod nas tražiti podršku i pokazivala je puno razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazimo.

Volio bih vidjeti njen komentar na Twitter nalogu o Križančevu Selu, o tome da li je 64 ubijena hrvatska civila od kojih su 34 nakon mjesec dana masakrirani i unakaženi te u vrećama, posredstvom Crvenog Križa vraćeni iz Zenice, ratni zločin. O Trusini, Uzdolu, logoru u Jablanici i dr., za koje bošnjački član predsjedništva Šefik Džaferović kaže da Armija BiH nije radila ratne zločine. Zašto ne kaže da Šefik Džaferović ignorira Inzkov zakon? Zašto Kosorova ne govori o oduzetim političkim pravima Hrvata u BiH, zašto se ne uključi u raspravu o reformi izbornog zakona? Ne, njeni komentari su u pravilu jednostrani i navijački, što budi ozbiljnu sumnju da se priključila nekolicini ljudi iz RH koji su zapravo otvoreni bošnjački lobisti, a nekada je ovdje dolazila lobirati za podršku od naroda koji je sada ne zanima. Dakle, osobno nisam protiv Zakona o zabrani negiranja genocida i drugih oblika ratnog zločina, ali on mora biti plod dogovora političkih aktera u BiH te donesen u redovitoj parlamentarnoj proceduri, a ne izraz bošnjačke volje implementirane preko autoriteta Visokog predstavnika, ta praksa mora biti zaustavljena. Žrtva je žrtva, ona je uvijek moralni pobjednik i tu za mene nema nikakve dileme te u tom pogledu treba zaustaviti politizaciju žrtve, te svim žrtvama osigurati mir i spokoj, a obiteljima stradalih zadovoljenje pravde i istine. “

Dnevnik.ba

05. listopad 2022 07:31