HDZ 1990. je, u najnovijem zapletu oko formiranja vlade Federacije BiH, dobio dodatno na važnosti jer su dvije probošnjačke stranke, Narodni europski savez (NES) i Stranka za BiH (SBiH), stavile pod znak pitanja svoju potporu većini iz dosadašnje probošnjačke osmorke. Svoju potporu izboru nove vlade NES i SBiH uvjetovali su dugoročnim izmjenama ustava Federacije BiH odnosno izbornog zakona, umjesto da bude u pitanju jednokratno rješenje za sadašnju krizu. No oni su popis svojih zahtjeva iznenada u utorak proširili kada su objavili da im nisu prihvatljivi neki od odavno predloženih kandidata za ministre.
Iz trojke koju čine SDP, NiP i Naša stranka na to su im odgovorili kako izmišljaju probleme jer je očevidno da žele koalirati sa Strankom demokratske akcije (SDA).
Bez njihovih ruku stranke koje predvodi SDP BiH zajedno s HDZ-om BiH nemaju potrebnu natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Dodatni problem predstavlja i odlučnost potpredsjednika entiteta Federacije BiH Refika Lende (SDA) da se ne suglasi s imenovanjem nove vlade po rezultatima izbora održanih u listopadu prošle godine.
HDZ 1990. zajedno s partnerskim Hrvatskim nacionalnim pomakom (HNP) ima četiri zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH u kojemu se potvrđuje izbor Vlade. Čelnik HDZ 1990. Ilija Cvitanović, koji je i potpredsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, odbacio je mogućnost sudjelovati u uspostavi nove vlade koja ne bi bila izraz većinske volje Hrvata na izborima.
"Spremni smo biti dio rješenja, ali samo i uvijek jedino kao dio većinskog hrvatskog legitimiteta", rekao je Cvitanović za medije u Mostaru.
Pojasnio je kako je ovoj stranci nuđeno da bude dio nove većine u kojoj ne bi bile druge hrvatske stranke, uključivo HDZ BiH.
"Devedesetka nije i nikada neće pristati biti dio neke nove “Platforme” iako im je to u više navrata nuđeno, čak i da uzmu svih šest hrvatskih ministarstava u Vladi FBiH", rekao je Cvitanović.
U dva navrata do sada vlast u Federaciji BiH je 2000. i 2010. uspostavljena bez stranaka za koje je glasovao najveći broj Hrvata. Jedan od tih projekata bio je 'Alijansa za promjene' iz 2000. a drugi 'Politička platforma' iz 2010.
U aktualnom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH krajnje je neizvjesno tko ima većinu za izbor nove vlade. U međuvremenu se očekuje intervencija visokog međunarodnog predstavnika koji bi trebao pomoći u deblokadi sadašnje situacije.
Dnevnik.ba