StoryEditor
NUMIZMATIKA

Čuvajte kune i lipe, moglo bi se isplatiti...

Piše desk  /  03.09.2022., 21:10h

Kune i lipe su još uvijek u optjecaju, ali za par mjeseci ih više neće biti. Zbog toga su numizmatičari i kolekcionari širom Hrvatske krenuli u kompletiranje svojih zbirki hrvatskog novca, dok se to još može.

Naime, neke od tih kovanica su rjeđe i kao takve su predmet interesa kolekcionara. U ovom članku govorimo upravo o tim rjeđim kovanicama kuna i lipa koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost.

Kao što je već svima poznato, Hrvatska od 1. siječnja 2023. uvodi eure kao zakonsko sredstvo plaćanja na svojem području. Kune i lipe koristit će se kao sredstvo plaćanja još dva tjedna nakon toga, a onda odlaze u povijest i više ih neće biti.

Kovanice kuna i lipa koje se ne povuku iz optjecaja u siječnju 2023. moći će se zamijeniti kod Hrvatske narodne banke za eure u roku od tri godine od uvođenja eura. Dakle, rok je do 1. siječnja 2026. godine, a nakon isteka tog roka, to više neće biti moguće, piše Numizmatika.

Kune i lipe su s nama od 1994. godine. Točnije, puštene su u optjecaj 30. 5.1994. i zamijenile su dotadašnjih hrvatski dinar. Iako puštene u optjecaj 1994., te prve kune i lipe su na sebi imale godinu 1993.

Apoensku strukturu kuna i lipa čine kovanice od: 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa, te, 1, 2, 5 i 25 kuna. Kod apoena od 1 lipe do 5 kuna postoje dva glavna tipa kovanica:  s hrvatskim natpisima na naličju, koje su izdavane u neparnim godinama i  s latinskim natpisima na naličju, koje su izdavane u parnim godinama.

Godine kod kuna i lipa

Na kovanicama kuna i lipa je godina izdavanja prikazana na naličju, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna su izdavane i puštane u optjecaj svake godine, ali kod kovanica od 1 i 2 lipe postoje određeni prekidi. One određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova (kompleta) i to u vrlo malim količinama.

U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od 1 lipe do 5 kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna su se prvi put pojavile 1997. i od onda do danas su izdavane sa prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.

Prva godina na kunama i lipama je bila 1993., a zadnja je 2022. Dakle, radi se o vremenskom razdoblju od čak 29 godina kako se izdaju kune i lipe, a što ujedno znači i 30 različitih godišta prikazanih na kovanicama. Kada se još uzme u obzir i široka apoenska struktura od devet apoena, te tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna, dolazimo do velikog broja kovanica koje se mogu skupiti i onda oformiti jedna kompletna zbirka optjecajnog novca Republike Hrvatske. Tako velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnim za skupljanje i zanimljivim za kolekcionare.

Porast interesa za kunama i lipama

Kune i lipe su u ovom trenutku još uvijek u optjecaju (sada smo u kolovozu 2022.), ali kolekcionari i numizmatičari počinju polako shvaćati da one uskoro odlaze. Zbog toga raste interes za kunama i lipama i želja kolekcionara da kompletiraju svoje zbirke dok su kune i lipe još tu.

Kako bi se kompletirala jedna takva zbirka, potrebno je skupiti sve kovanice kuna i lipa i to sva godišta koja su izdana. To je želja i cilj svakog kolekcionara.

Češće i rjeđe godine

Svake godine se otkuje i pusti u optjecaj određena količina kovanica svakog apoena, u skladu s potrebama optjecaja. Te količine se razlikuju od godine do godine i nisu svake godine iste. Jedne godine se otkuje velika količina određenog apoena, a druge godine puno manja. Zbog toga su kod određenih apoena neka godišta češća, a neka su rjeđa i teže se pronalaze u optjecaju. Takva godišta su uvijek zanimljiva za kolekcionare, jer im obično nedostaju u zbirkama. Od rjeđih godišta neka se pronalaze lakše, a neka dosta teško.

Ključne godine

Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, onda govorimo o tzv. "ključnoj godini". To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su  "ključ" za kompletiranje kolekcije. Zato se i zovu "ključne godine". Takve kovanice su uvijek najtraženije među kolekcionarima, pa je i njihova tržišna cijena veća u odnosu na druge kovanice koje se lakše i češće pronalaze.

Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari po običaju uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima, jer ih je uglavnom manje od ovih s hrvatskim natpisima.

Spremanje kovanica kuna i lipa za budućnost

Jedan dio kolekcionara do sada nije previše pažnje posvećivao kunama i lipama, jer su one bile tu, načelno dostupne, pa se oko njih nije trebalo previše truditi. Međutim, kako kune i lipe odlaze, a euro dolazi (po nekima prebrzo), osjeća se lagano povećana potražnja za kunama i lipama određenih godina.

Svi znaju da će kraj 2022. doći vrlo brzo i da će početi povlačenje kuna i lipa iz optjecaja. Nakon uvođenja eura i kad već bude prošlo nekoliko godina nakon toga, kod ljudi će proraditi nostalgija za kunama i lipama i počet će ih tražiti, sve kako bi sebi složili kolekciju "za dušu". No kuna i lipa više biti neće. Barem ne u izobilju.

Nostalgija bi mogla biti pojačana time ukoliko s eurom krenu i velika poskupljenja (kako je to već bio slučaj u drugim zemljama), pa će se i Hrvati onda pridružiti nacijama u eurozoni koje čeznu za svojim starim nacionalnim valutama: markama, lirama, šilinzima, francima…

Budući da su kune i lipe jos uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim, to je sadašnje stanje stvari. Kad već prođe par godina nakon uvođenja eura, a osobito pet do 10, situacija će izgledati daleko drukčije. U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za "dobrim starim" kunama i lipama.

Očuvanost i vrijednost

Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nikada nisu bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske od prstiju.

Očuvanost se kod kovanica gleda po reljefu, tako da nema smisla kovanice čistiti, glancati ih, polirati… Ovo se osobito odnosi na kovanice od 5 i 10 lipa koje ružno oksidiraju. Znači, najbolje ih je ostaviti takvima kakve jesu. Ukoliko se kovanica očisti, to se odmah vidi i to joj smanjuje vrijednost.

U ovoj priči oko rjeđih godina, svakako treba uzeti u obzir da garancije za rast vrijednosti i astronomsku zaradu – jednostavno nema. Naime, mi ne znamo što nam budućnost nosi, ali trendovi i iskustva iz drugih zemalja koje su uvele euro govore nam da bi to bila dobra ideja.

Dnevnik.ba

01. veljača 2023 10:38