Article_Top_970x250

Čuva ih samo jedan zid: Pola ovoga grada već je pod vodom

priroda

Čuva ih samo jedan zid: Pola ovoga grada već je pod vodom

tra 15, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Jedan zid čuva jedan grad i njegovih desetak milijuna stanovnika. Utvrda koja život znači čuva Džakartu, glavni grad Indonezije, od nekoliko metara dubokih voda Džakartanskog zaljeva. Naime, indonezijski glavni dobrim dijelom sada se nalazi ispod površine mora.

Međutim, čak ni zid više nije potpuno siguran. Na nekim mjestima je puknuo, ponegdje mutna i zagađena voda već prelazi preko zida, prenosi Dnevni avaz.

Venecija, dragulj Italije i grad izgrađen na otocima, tone svake godine oko dva milimetra. Džakarta ih je davnih dana prestigla, a posebno je ugrožen sjeverni pojas uz samu obalu, gdje živi oko 4 milijuna ljudi. Taj dio Džakarte nalazi se oko četiri metra ispod nivoa mora, a čak i zid koji bi ih trebao čuvati tone oko 25 centimetara svake godine. 

- Ovdje živim od 1981. godine, ali ne znam koliko dugo mogu ostati. Svake godine je nivo mora sve viši - kaže stanovnik Sukesih.

Džakarta tone zbog siromaštva, i to u poprilično doslovnom smislu. Grad ne može dopremiti dovoljno vode iz okolnih rezervoara pitke vode i građani su prisiljeni oslanjati se na duboke bunare i crpnju vode ispod vlastitih nogu. Zbog toga podzemni rezervoari se urušavaju i time doslovno snižavaju tlo.

Uzevši u obzir eksploziju novih stambenih zgrada, trgovačkih centara i vladinih ureda koje samo pojačavaju urušavanje podzemnih šupljina, jasno je da je problem teško rješiv. Izgradnja novih ulica dovela je do problema s odlijevanjem oborinskih voda, a istovremeno podzemni spremnici ne mogu upiti kišu zato što asfalt nije porozan.

Tako je nastao začarani krug gdje sve više ljudi treba sve više vode. A brojni se ne mogu ili ne žele osloniti na lokalne vlasti za napajanje vodom. Kako je to jedan od vlasnika stambene zgrade ispričao za BBC:

- Bolje da koristimo vlastitu podzemnu vodu nego da se oslanjamo na vlasti. Zgrada kao moja troši puno vode - kazao je on.

Utapanje Džakarte dodatno pomaže jednostavna činjenica da čak ni rijeke više ne mogu normalno teći. Naime, sve duži tokovi rijeka su ispod nivoa mora i svakog kišnog razdoblja Džakarti prijete sve teže poplave.

Čak 13 rijeka teče kroz glavni grad Indonezije, a zemljište je pravo močvarno. Heri Andreas već 20 godina proučava Džakartu i njeno utapanje u moru.

- Ako pogledate na naše brojke, one kažu da će do 2050. oko 95% Džakarte biti pod vodom - kazao je za BBC.

Novi vodovodi su još tek u fazi planiranja, a stručnjaci upozoravaju da se Džakarti približava tački s koje nema povratka.

Holandski stručnjak JanJap Brinkman (JanJaap) već godinama radi na ovim problemima i kaže da su prije dvadesetak godina znali da grad tone, ali nisu imali pojma koliko.

- Nakon poplava 2007. godine smo proučavali podatke i otkrili smo da grad tone prosječno desetak centimetara svake godine. Neki dijelovi grada i puno više - rekao je Brinkman.

Više od 300.000 ljudi je evakuirano, pedesetak ljudi je poginulo u katastrofalnim poplavama te godine. Rješenje na papiru izgleda jednostavno. Grad se mora riješiti ovisnosti o podzemnim izvorima vode ispod vlastitih temelja. Tokio je imao sličan problem početkom šezdesetih godina. Tijekom 20. stoljeća grad je potonuo za četiri metra, ali onda su odlučili dopremati vodu iz okolnih regija. Tokio više uopće ne tone.

Međutim, u Indoneziji, čak ni godinama kasnije, nema nikakvih pomaka. Financijski problemi, drugi infrastrukturni zahtjevi, decentralizirane vlasti, sve to igra svoju ulogu u odgodi gradnje vodovoda.

Brinkman kaže da Džakarta ima samo nekoliko godina prije nego što će doživjeti katastrofu.

Jedan drugi projekt, znatno ambiciozniji, s procijenjenim troškovnikom od 40 milijardi dolara, traži izgradnju divovskog morskog zida dugog četrdesetak kilometara preko Džakartanskog zaljeva. Pobornici kažu da bi dobili ogromnu umjetnu lagunu i mjesto za gradnju novog luksuznog grada usred zaljeva.

Kritičari upozoravaju da kronični nedostatak komunalne infrastrukture u velikom dijelu Džakarte. U i oko samog grada teče desetak rijeka. U njih se ispušta većina otpadnih voda i velika većina toga bi završila u predloženoj laguni.

Kako sami kažu, dobili bi veliku septičku jamu plaćenu desetine milijardi dolara.

Svi projekti zasad tapkaju na mjestu, a ljudi se pitaju samo kad će zid popustiti i odnijeti njihove živote u Javansko more.

Dnevnik.ba

Tagovi:

Article_Bottom_970x250