Podsjetimo, logor Morinj je tzv. sabirni centar u kojem su bili zatočeni branitelji iz Hrvatske tijekom agresije na Dubrovnik i Konavle. U njemu je izvršen ratni zločin - zlostavljanje zarobljenika, civila i vojnika, stoga je postavljena i spomen ploča. No od samoga početka taj je potez popraćen kontroverzama.
Vojnici zbog toga na tom mjestu "dežuraju" neprekidno već 15 dana i čuvaju stražu iza zaključane kapije napuštenog objekta koji se ne koristi već 16 godina, a jučer nisu dozvolili komunalnim inspektorima da uđu u krug vojnog objekta, iako su im inspektori pokazali izvršni nalog UIP da se spomen-ploča mora ukloniti.
Kako neslužbeno doznaju Vijesti, dežurni vojnici su komunalnim inspektorima kazali kako imaju izričito naređenje pretpostavljenih da nikome ne dozvole ulaz u krug tog objekta. Čak ni nakon inzistiranja komunalnih inspektora da vojna straža obavijesti pretpostavljene da je inspekcija tu i da mora izvršiti nalog koji je Općini Kotor prošle nedjelje uručila državna Uprava za inspekcijske poslove, vojnici nisu dozvolili ulaz u objekt, ističući da im je "iz Ministarstva obrane opet rečeno da je naredba o zabrani ulazaka u objekt Morinj i dalje na snazi".
Sporna spomen-ploča u Morinju je postavljena u znak sjećanja na činjenicu da je na tom mjestu između 1991. i 1992. godine nekoliko mjeseci funkcionirao takozvani Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s tog teritorija.
Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru, konstatirajući da su oni počinili kaznena djela ratnih zločina.
Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore koja su do prije nekoliko dana vodili u međuvremenu razriješeni ministri iz redova SDP-a Ranko Krivokapić i Raško Konjević, 10. listopada su u Morinju postavili spomen-ploču u društvu hrvatskih kolega - ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.
No to je, pišu Vijesti, obavljeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno zakonom neophodne suglasnosti Općine Kotor.
Dan prije smjene Krivokapića i Konjevića s ministarskih dužnosti, ministarstva vanjskih poslova priopćila su da zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče nije povrijeđena - jer je riječ o vojnom objektu i da se s tim u vezi postupalo prema Zakonu o Vojsci Crne Gore.
Sporna spomen-ploča s tekstom koji na "dubiozan način tretira povijesne okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni sudionik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika", postavljena je, kako je konstatirala inspektorica za zaštitu kulturnih dobara koja je izdala nalog za njeno uklanjanje, bez "dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština općine Kotor, niti da postoji suglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od trenutka nastanka".
Natpis na ploči kritizirao je i dio aktivista, novinara, kulturnih radnika...
Predsjednik Općine Kotor Vladimir Jokić potvrdio je sinoć Vijestima da vojnici koji po naređenju Ministarstva obrane i već petnaestak dana neprekidno drže stražu u, do tada, potpuno napuštenom i devastiranom objektu bivšeg vojnog skladišta Morinj, jučer nisu dozvolili ulazak Komunalnoj inspekciji uslijed čega ona nije mogla provesti rješenje UIP-a.
”Upoznat ću premijera s onim što se danas dogodilo, jer su vojnici i nakon konzultacije s pretpostavljenima, odbili Komunalnoj inspekciji omogućiti ulazak u krug tog objekta i provođenje u djelo validnog upravnog akta - rješenja o uklanjanju nezakonito postavljenog spomen-obilježja, a koje je izdala UIP. Od predsjednika Vlade ću tražiti da budući da ministarstva obrane, odnosno vanjskih poslova od prije neki dan nemaju rukovodioce - ministre, jer su oni razriješeni dužnosti, premijer poduzme mjere i radnje koje mu po Ustavu i zakonu stoje na raspolaganju i da omogući nesmetano postupanje nadležnih organa Općine Kotor u ovom slučaju”, istaknuo je Jokić.
I na maloj se Crnoj Gori lomi svjetska politika. Do samostalnosti se provukla kroz ušicu igle jer je jedva nešto više od polovine birača s pravom glasa izabralo neovisnost, pa je stalno izložena snažnim podjelama. Crna Gora je "razvodom" od Srbije izabrala približavanje EU-u i članstvo u NATO paktu, što nije po volji onima koji su i dalje za tijesnu suradnju sa Srbijom Aleksandra Vučića.
U tom smislu ni Crnogorci ni Srbi u Crnoj Gori ne popuštaju ni za jotu, pa su od referenduma o nezavisnosti do danas ukopani svatko u svome rovu, ne pokazujući nimalo dobre volje da političkim pregovorima prevladaju razlike u odnosu na tako bitno pitanje kao što je suverenost i državnost njihove zajedničke domovine.
Zato se ama baš svaka politička odluka mjeri u tom kontekstu, pa i najnovija, po kojoj je crnogorski parlament smijenio ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijatore postavljanja spomen-ploče u logoru Morinj, u kojem su tijekom agresije Srbije i Crne Gore na Hrvatsku bili zatočeni branitelji Dubrovnika koji su pali u ruke odnarođenoj JNA.
Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj je vladi sredinom kolovoza izglasano nepovjerenje, a koji, premda dolazi iz redova albanske manjine, zastupa vladu koja je naklonjenija službenom Beogradu od onih koje su Crnu Goru vodile u vrijeme kad je sve uzde u svojim rukama imao vječni vladar Milo Đukanović.
Da sve bude kompliciranije, Đukanović 1991. nije mario za zlodjela koja su i crnogorski rezervisti počinili na dubrovačkom ratištu, dapače, obilazio je zajedno s Momirom Bulatovićem vojnike na fronti i davao im moralnu podršku. S vremenom je "okrenuo ćurak" da bi Crna Gora izbjegla bombardiranje NATO-a zbog rata na Kosovu, pa je od tada postao prijatelj i saveznik političkog zapada.
Smijenjeni Konjević i Krivokapić protivili su se ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom zbog kojega su lani izbili neredi na Cetinju, da bi kasnije bio potpisan u Podgorici daleko od očiju javnosti. Zbog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, vlada Crne Gore, s Dritanom Abazovićem na čelu, izgubila je povjerenje narodnih poslanika.
Crna Gora permanentno se nalazi u stanju političke krize. Ustavni sud ne funkcionira jer parlamentarci nisu izabrali nijednog od četiri predložena kandidata za suce Ustavnog suda, a lokalni izbori su u nedjelju.
Građani četrnaest crnogorskih općina, uključujući najveći grad Podgoricu, u kojoj živi trećina stanovništva, birat će novu lokalnu vlast. Biračko pravo ima oko 350 tisuća građana, a osim u Podgorici, izbori će biti održani u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku. Ovi bi izbori, pobijedi li na njima crnogorska opcija, mogli navijestiti i političke promjene na državnoj razini.
Dnevnik.ba