Mnogo je primjera u kojima se žrtve hrvatskoga naroda tretiraju manje važnima, kako je istaknuo Crnjac, suze majki kojima su ubijena djeca manjim suzama, a kazne za monstrume koje su sve to učinile male su ili nepostojeće.
- Nietzcshe je rekao da čovjek iz rata izlazi snažniji i prema dobru i prema zlu, a što je, u našem slučaju, samo djelomično točno. Ako ćemo suditi po odnosu prema žrtvama Buhinih kuća, ali i 99 posto drugih stratišta Hrvata u BiH, mi ne možemo nikako izaći okrenuti prema dobru.
Veliki je problem sviju u BiH, naglasio je ovaj politički analitičar, kada sami sebe proglašavaju najvećim žrtvama, međutim, sramotan je način na koji se većina medija te političkih i društvenih organizacija s adresom u Sarajevu odnosi prema tim istim Buhinim kućama.
- Vrlo je teško to promatrati smireno bez obzira što se radi o vremenskoj distanci od preko 20 godina. Tretman koji većina hrvatskih žrtava u BiH dobija te žrtve ubija i zlostavlja posthumno svake godine, zaključio je Crnjac za Pogled.ba.
Podsjećamo, pokolj u Buhinim Kućama bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici Armije BiH nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga 9. siječnja 1994. u hrvatskom mjestu Buhinim Kućama kod Viteza, u sklopu velike ofenzive. Upale su u selo i pobile 26 osoba, civila i pripadnika HVO. Među ubijenim bilo je i djece.
Dnevnik.ba