"Milijardu eura kredita je mnogo novca. Posebno kada zemlja ima godišnji BDP od četiri milijarde", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) o dužničkoj klopci koja se zatvara oko Crne Gore.
Službena Podgorica je sada tražila pomoć Bruxellesa kako bi otplatila kredit koji je prethodna vlast 2014. godine uzela od Kine za dionicu autoceste. U Bruxellesu su priopćili da ne financiraju kredite trećih država, ali da mogu ponuditi povoljne kredite za druge dionice ceste.
Autocesta od Bara do granice sa Srbijom trebalo bi imati 177 kilometara. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, već dio od Podgorice do Kolašina košta milijardu eura, a ostalo bi moglo biti još skuplje.
Prema pisanju frankfurtskog lista, korona je "urušila" ekonomiju male balkanske države koje ovisi o turizmu. Za ovu godinu Svjetska banka očekuje tri posto rasta.
Sredinom godine dolaze na naplatu prve rate kredita kineske Exim banke s kamatom od dva posto.
"Izgleda da je u vidu Crne Gore jedna europska država postala žrtva kineske dužničke diplomacije koja nastaje oko Novog puta svile", piše FAZ.
"To nije iznenađenje", kaže Sebastian Horn, istraživač Instituta za svjetsko gospodarstvo na Sveučilištu u njemačkom Kielu.
"Autocesta koju je financirala i gradila Kina od početka je imala nerealnu procjenu isplativosti i premašivala je sposobnost zemlje da se zaduži", dodaje Horn za FAZ.
Ovaj stručnjak podsjeća da je niz zemalja prethodnih mjeseci potražilo financijsku podršku u međunarodnim organizacijama zbog dugova prema Kini. Među njima su Ekvador, Kenija, Etiopija i Pakistan.
Mario Holzner, šef bečkog trusta mozgova koji se bavi istočnom Europom, podsjeća da je Kina kao zalog rezervirala sebi crnogorsko zemljište, ako kredit ne bude vraćen.
"Europska unija, naravno, ima mogućnost dugoročno vezati Crnu Goru za sebe ako financijski podrži zemlju", prenosi FAZ Holznerove riječi
Dnevnik.ba