StoryEditor
intervju za hrt

Čović: Unitarizam i separatizam su dva velika problema BiH. Kako ići prema EU s protektorom?

Piše desk  /  20.06.2022., 22:27h

Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a.

Dom naroda Parlamenta BiH nedavno je prihvatio izmjene izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH. Te izmjene prvo mora usvojiti Zastupnički dom. 

- Mi smo htjeli vrlo jasno pokazati našu poziciju nakon neuspjelog pregovaračkog procesa o izmjenama izbornog zakona, da postoje dva naroda koja žele promjenu izbornog zakona kako bi se napravio jedan red u funkcioniranju institucija BiH, posebice nakon izbornog ciklusa koji će biti početkom 10. mjeseca. S druge strane, htjeli smo pokazati i drugu dimenziju, kada jedan narod stavlja kao vitalni interes pitanje drugog konstitutivnog naroda, samo da vidimo te odnose, to je prakticirao SDA i bošnjački narod kada se pozvao na vitalni interes. Ustavni sud je to vratio s vrlo jasnim obrazloženjem u prilog našeg prijedloga i nakon Doma naroda, to će ići u Zastupnički dom u sljedećih 10-ak dana. Pošto je struktura Zastupničkog doma takva, kada su u pitanju predstavnici 3 naroda, nije realno očekivati ako bude opća "hajka" ili ono što obično bude kada pokušavamo nešto riješiti, napravimo jedan iskorak u funkcioniranju BiH, onda dominantno političko Sarajevo pozove na probosanske snage, na izdaju onih koji bi nešto dogovorili. Ja ću se nadati da ima mnogo onih koji žele napraviti jedan iskorak u BiH, ali realnost da to završi u Zastupničkom domu je vrlo mala.

Kako s odmakom gledate na briselski sastanak na kojem, zbog formata samog sastanka, niste bili nazočni. Usuglašen je određeni dokument među predstavnicima političkih stranaka u BiH. Što je u tom dokumentu dobro, a što po Vama nedostaje? 

- Želja je bila, prije svega, da predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na tragu dogovora sa predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem napravi jedan takav iskorak u Bruxellesu, da nas okupi, ali primarno da riješimo pitanje nedorečenosti oko izbornog zakona, kako bi se mogli implementirati izborni rezultati nakon izbora, a nažalost, format sastanka je osmišljen kako je, pa i sam sadržaj i teme koje su se vodile. Mi smo bili pri ruci, u želji da neke stvari dogovorimo, napravimo iskorak, ali isto tako, format sastanka vrlo jasno nije dozvolio i onemogućio nas je da prakticiramo do kraja naše sudjelovanje. Zaključak koji je napravljen nije, u konačnici, potpisan od bilo koga, on je išao ka usmjerenju BiH prema europskoj perspektivi, da se stabiliziraju politički odnosi, da se ukloni bilo kakav animozitet koji danas u političkom životu BiH je preizražen, posebno nakon općih izbora. Ono što smo mi dopunili, kada se od nas tražilo da damo potporu jednoj takvoj izjavi od ureda gospodina Michela, mi smo tada rekli "u redu, ali hajdemo biti dosljedni i u preambuli spomenuti sporazum iz Bruxellesa koji smo također svi potpisali prije nekih 9 godina. Ondje precizno govorimo da jedan narod neće drugome birati predstavnike, sporazum iz Mostara smo potpisali s međunarodnim predstavnicima gdje u članku 11 tog sporazuma smo definirali okvir izbornog zakona koji bi trebalo odmah promijeniti kako bi mogli provesti izborne promjene oko Doma naroda.

Izbori su u listopadu. Što nakon izbora u kontekstu formiranja te vlasti. Kako vidite BiH ako neće biti preveliki promjena? 

- Moj i naš zadatak danas je da u ime hrvatskog naroda, ja osobito u ime HDZ-a uvjerljivo dobijemo ove izbore, u što ne sumnjam. Sada se primarno organiziramo oko toga i nastojimo da još netko od američke ili europske administracije pomogne da djelovanje onih koji imaju autoritet pa mogu mijenjati zakone i u ovom vremenu koje je ispred nas, što su nedavno prakticirali oko financiranja izbora, otklone ove dileme provedbe odluke ustavnog suda BiH oko legitimnog predstavljanja u Domu naroda. Ako se to ne dogodi, bojim se da ćemo nakon izbora imati jako puno problema, teško ćemo implementirati izborne rezultate. Politička kriza koju danas imamo, ja mislim da bi trebala eskalirati, trebat će nam veliki napori da se to ne dogodi.

S obzirom na sve prijepore koji postoje u BiH, može li ona ovakva kakva je razmišljati o približavanju EU-u? Nedavno je BiH dobila potporu iz Slovenije. Predsjendik Milanović kaže da ako Ukrajina može dobiti kandidacijski status, zašto to ne bi dobila i BiH? No, imamo Hrvate koji gledaju prema EU, zatim Bošnjačke političke elite koje gledaju prema Turskoj i islamskom svijetu, te srpske političke elite koje gledaju prema Rusiji i Srbiji. Kako dalje? 

- Teško. Objektivno, već odavno predsjednik Vlade i predsjednik RH zagovaraju naš kandidatski status i da se približimo zemljama jugoistočne Europe koje su napravile iskorak, u odnosu na nas, iako smo mi prije samo 10-ak godina bili ispred njih,k ada je bio u pitanju ta naša europska perspektiva i europski put. Ovih dana smo čuli mnoge slične inicijative od slovenske administracije, pa i nekih drugih. Ja mislim da je to dobro, no postoje dva velika problema. Jedan je taj izraženi unitarizam koji često graniči s neracionalnošću šovinizma, čak bih rekao izraženo ultranacionalizma Bošnjaka, s druge strane separatizam i ovo što mi nastojimo uraditi, koji je napravio apsolutnu podjelu, odnosno, potpuno nefunkcioniranje, neučinkovitost kako Predsjedništva BiH, bilo koji član Predsjedništva ide bez bilo kakvog dogovora oko vanjske politike, zastupa svoj interes, interes svog naroda eventualno političke stranke. Sličan je odnos u Vijeću ministara, znači u izvršnoj vlasti, u parlamentu BiH, evo sada govorimo o Domu naroda i Zastupničkom Domu. Znači, bezbroj tih problema nefunkcioniranja vlasti da bi mi sada rekli da želimo napraviti jedan veliki iskorak. S druge strane, nemojmo podcijenit ulogu međunarodnih institucija, vijeće za implementaciju mira OHR. Kako možete ići prema EU-u, a imati protektora koji može donositi zakone, mijenjati ustave, smjenjivati ljude itd? Puno je toga što treba pomiriti. Ja sam uz sve to zagovornik, ako ispunimo ove osnovne uvjete oko izmjena izbornog zakona i još par kriterija koji stoje ispred nas, da napravimo iskorak i da imamo kandidacijski status, a da se onda bavimo životnim pitanjima. 

Sada ste nabrojali što u BiH ne funkcionira. A što zapravo funkcionira u BiH? BiH se nalazi u teškoj globalnoj krizi, imamo inflacijski pritisak. Gdje je mali čovjek koji treba preživjeti od mjeseca do mjeseca? 

- Mi smo sada govorili primarno o razini BiH, Predsjedništvo, dva doma u Parlamentu, Vijeće ministara, međutim, presložena je struktura BiH. Imate 2 entiteta, 10 županija unutar federacije, na toj razini Republika Srpska funkcionira normalno. Vlada Federacije sa svojim parlamentima funkcionira dosta korektno, sve naše županije normalno funkcioniraju, kao i općine i gradovi, to je lokalna samouprava. Taj dio mehanizama funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti, funkcionira. Nažalost, onaj koji je trebao biti eksponent naše vanjske politike prema van i ne samo prema van, apsolutno ne funkcionira i podijeljen je i tu su izvorišta svih kriza, a mi ne idemo parcijalno prema EU ili bilo kojoj drugoj asocijaciji, nego idemo u ime BiH i naravno da je to onda veliki hendikep i problem. 

Dnevnik.ba

06. kolovoz 2022 07:53