„Odluku Ustavnog suda, kakva god ona bila, valja poštovati. Tu nema nikakve dileme. Ali bio bih sretniji da se Ustavni sud proglasio nadležnim i da su odlučili o meritumu stvari. Siguran sam kako bi onda odluka morala glasiti tako da je sporni zahtjev neutemeljen, jer o tomu govore i ustav FBiH i Izborni zakon BiH", rekao je Čolak.
Podsjećamo, 27 bošnjačkih zastupnika iz Zastupničkog doma Parlamenta FBIH uputilo je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenom ustavnosti naputka SIP-a kojim se regulira izbor izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBIH. Bošnjačkim zastupnicima je smetalo što je SIP kao temelj za broj izaslanika iz pojedinih županija uzeo popis iz 2013. godine. Oni su smatrali kako je trebalo koristiti popis iz 1991. godine. Istovremeno, sličan zahtjev za ocjenom ustavnosti je uputila i Borjana Krišto (HDZ BIH), ali se ona žalila na odredbu da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda (princip 1-1-1). Ustavni sud BiH je upravo princip 1-1-1 proglasio neustavnim jer se tako omogućava da jedan narod drugom nameće političke predstavnike u federalnom Domu naroda.
„Posljednji popis stanovništva je jedini mjerodavan za popunjavanje Doma naroda FBiH", rekao je Čolak te pojasnio kako se popis stanovništva iz 1991. godine primjenjuje samo na izvršnu vlast u FBiH, odnosno na ministarstva Federacije i županija, te na općinske i županijske sudove.
„Mislim da je Ustavni sud već u Odluci Ljubić jasno kazao tko je za ovo pitanje nadležan, a to je Parlamentarna skupština BiH koja treba mijenjati Izborni zakon. Ako se pogleda što je sadržaj naputka SIP-a kojim se regulira način popunjavanja Doma naroda FBiH, onda ćete vidjeti da je riječ o zakonskoj materiji. On je supstituirao ono što je Ustavni sud BiH poništio", ocjenjuje Čolak.
Ipak, dodao je kako treba pročitati obrazloženje zbog čega se točno Ustavni sud proglasio nenadležnim prije daljnjeg komentiranja.
„No, ne vidim tko bi drugi mogao biti nadležan za ovo pitanje osim Parlamenta BiH. Ne vidim tko bi to drugi mogao mijenjati Izborni zakon. Ako bi ovaj naputak SIP-a mogao ostati na snazi, onda bi svaka institucija zadužena za provedbu zakona mogla početi donositi neke podzakonske akte koji bi supstituirali zakonsku materiju. Pa to bi tek onda bio sumrak demokracije. Stoga bih volio da je Ustavni sud ovo uzeo u razmatranje", istaknuo je.
Rekao je i kako je u predmetu Ljubić Ustavni sud je već odlučio da je princip 1-1-1 neustavan, a SIP je upravo taj princip ugradio u sporni naputak o popunjavanju Doma naroda FBiH.
„To je potpuno protivno odluci Ustavnoga suda koji je o tomu već odlučio. No, jedino konačno rješenje je promijeniti Izborni zakon BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH", rekao je Čolak.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević danas je izjavio kako sporni naputak SIP-a ostaje na snazi sve dok ga „neko nadležno tijelo ne ospori".
"Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se da naglasi da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naša nadležnost, što znači da je SIP odradio svoj posao, a tko će osporavati dalje - to nije na nama. Kao građanin mogu reći da županije trebaju dovršiti proceduru izbora izaslanika i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju", poručio je Knežević.
Dodao je kako će Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sljedećoj sjednici razmatrati zahtjev predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti SIP-ovog uputstva i Ustava FBiH.
J.G. / Dnevnik.ba