Article_Top_970x250

Cijene u BiH divljaju: Potrošačka korpa 2.000 KM, prosječna plaća nije ni 1.000 KM

zabrinjavajući trend

Cijene u BiH divljaju: Potrošačka korpa 2.000 KM, prosječna plaća nije ni 1.000 KM

ožu 19, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Arhiva/Ilustracija

Uz stalni rast broja zaraženih koronavirusom i ekonomskog pada, bh. građani sada se suočavaju s još jednom nedaćom - lančanim rastom cijena životnih namirnica.

U ožujku se dogodilo već treće poskupljenje od početka godine. Dok potrošačka korpa raste iz mjeseca u mjesec i u FBiH dostiže iznos od 2.000 KM, dotle prosječna plaća nije ni 1.000 KM, piše Avaz.

Potrošačka korpa u BiH u ovom trenutku je za 200 KM viša u odnosu na prošlu godinu. Tako sada litar ulja košta 2,60, a kilogram piletine 10 KM. Manje od pola kilograma zaleđenog povrća, poput graška ili mahune, platit ćete 2,40 KM, 500 grama tjestenine uglavnom košta iznad 2 KM, kilogram riže je od 4 do 5,50 KM… Skuplji su i alkoholna pića i duhan u prosjeku za 2,3 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovno održavanje kuće za 1,2, a prijevoz za 1,1 posto.

Ekonomist Faruk Hadžić kaže da će trend rasta cijena biti nastavljen.

- To će, uz pad ekonomskih aktivnosti, utjecati vrlo negativno na krajnje potrošače. Ako potrošači imaju iste plaće, to će realno značiti smanjenje njihovog kućnog proračuna jer će morati izdvajati više za svakodnevne troškove - navodi Hadžić.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, objašnjava da je ono što sada imamo na sceni stagflacija.

- Imamo umanjenu ekonomsku aktivnost i rast cijena. To je vrlo tipično za ovakve situacije. Na naplatu nam je došao i nerad vlasti, prije svega na federalnoj i državnoj razini, pod čijim ingerencijama su formiranje cijena i međunarodna razmjena - pojašnjava Pašić.

Za razliku od „lockdowna“ iz ožujka 2020., kada su vlasti u BiH ograničile maržu i cijenu osnovnih životnih namirnica, ovaj put nema nikakve reakcije. Pašić ističe da trgovce ne treba kriviti zbog rasta cijena.

- Zbog manje ekonomske aktivnosti oni moraju nadoknaditi svoju zaradu. Međutim, treba štedjeti, za krizu se uvijek treba pripremati ranije. A kako smo je mi dočekali? Bez robnih rezervi, naftnih terminala koji bi mogli plasirati gorivo i ublažiti rast cijena, nemamo neophodne zakone i potrošači su prepušteni sami sebi - navodi Pašić.

Hadžić podsjeća da država nema mehanizam kojim može pomoći ublažavanje posljedica krize.

- Postoji, naravno, sloboda tržišta, ali, ako to neko iskorištava da ima ekstraprofit, onda država treba intervenirati i inspekcije bi morale utvrditi je li u pitanju realno povećanje ili iskorištavanje situacije. S druge strane, država može smanjiti neke svoje namete, najbolji primjer za to je gorivo, gdje država na akcize uzima više od jedne KM po litru, ali ne čini ništa da smanji teret - navodi Hadžić.

Dnevnik.ba