Article_Top_970x250

Čelnici NATO-a u ponedjeljak imaju važan sastanak, tamo će biti i Milanović

na samitu u Bruxellesu

Čelnici NATO-a u ponedjeljak imaju važan sastanak, tamo će biti i Milanović

lip 12, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Pixsell

Čelnici 30 članica NATO-a okupit će se u ponedjeljak na samitu u Bruxellesu na kojem bi trebali donijeti odluke o reformama Saveza do 2030., što uključuje prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena.

“Skup 30 svjetskih čelnika ključni je trenutak za naš Savez i našu kolektivnu sigurnost”, rekao je u petak glavni tajnik Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o temama kojima će se samit baviti. Na samitu će sudjelovati i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Ovo je prvi samit NATO-a na kojem sudjeluje novi američki predsjednik Joe Biden, čiji je izbor donio olakšanje saveznicima nakon četiri turbulentne godine pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prethodni stanar Bijele kuće nazvao je NATO zastarjelom organizacijom, prijetio izlaskom Sjedinjenih Država, dovodio u pitanje temeljno načelo o kolektivnoj obrani.

Stoga će ključna poruka s ovog samita biti obnovljena predanost transatlantskom jedinstvu i jačanju veza koje su ozbiljno uzdrmane za Trumpova mandata. Biden je već poništio Trumpovu odluku o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke.

Sjedinjene Države su ključna članica NATO-a, koje na obranu troše skoro dva i pol puta više nego svi ostali saveznici. Prema podacima za 2020. godinu, SAD je za obranu izdvojio 717 milijardi dolara, a svi ostali saveznici 311 milijardi dolara.

Ključna tema samita su reforme Saveza, inicijativa pod nazivom NATO 2030. Riječ je o “ambicioznom transatlantskom programu za obranu i sigurnost”, rekao je Stoltenberg.

Reforme uključuju jačanje političkih konzultacija među saveznicima, jačanje kolektivne obrane te jačanje otpornosti infrastrukture i opskrbnih lanaca.

Na samitu će biti prihvaćeno sedam dokumenata: zajednička izjava, plan za reforme NATO-a do 2030., akcijski plan o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost, dokumente o kibernetičkoj obrani, sprječavanju spolnog nasilja i jačanju otpornosti te izvješće o podjeli tereta troškova obrane.

Glavni tajnik Stoltenberg je najavio uspostavu novih centara za poticanje tehnološke suradnje među saveznicima potpomognutih novim Fondom za inovacije za potporu startupovima.

Čelnici NATO-a trebali bi se također složiti da će izraditi novi Strateški koncept, koji će po prvi put kao izazov uključiti vojni uspon Kine.

Na samitu bi čelnici još jednom trebali potvrditi cilj da saveznici do 2024. za obranu namijene dva posto svoga BDP-a. Na tome i dalje inzistiraju Sjedinjene Države, iako ne više tako agresivno kako je to radio bivši predsjednik Trump.

Saveznici su još 2014. godine zacrtali cilj da će povećati izdvajanje za obranu na najmanje dva posto svoga BDP-a do 2024. godine, a od toga 20 posto za vojnu opremu.

Prema najnovijim podacima koje je NATO objavio u petak, ove godine taj će cilj ispuniti 10 članica: Grčka, Sjedinjene Države, Hrvatska, Velika Britanija, Estonija, Latvija, Poljska, Litva, Rumunjska i Francuska.

Kupnjom 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova hrvatski vojni proračun ove će godine prvi put premašiti dva posto BDP-a, a po izdvajanju za opremu i modernizaciju Hrvatska je skočila je na prvo mjesto među 30 članica NATO-a, s 10,3 posto u 2020. na 43,5 posto vojnog proračuna za ovu godinu.

Prema podacima objavljenim u petak, hrvatski vojni proračun skočio je s prošlogodišnjih 1,83 posto na 2,79 posto BDP-a ove godine i Hrvatska je  treća je po izdvajanju za obranu. Prva je Grčka s 3,82 posto BDP-a, druge Sjedinjene Države s 3,52 posto.

Kada je riječ o udjelu vojnog proračuna koji je namijenjen za opremu i modernizaciju, Hrvatska je skočila na prvo mjesto prema procjeni za ovu godinu. S prošlogodišnjih 10,3 posto izdvajanje za opremu skočila je na 43,5 posto vojnog proračuna za ovu godinu.

Stoltenberg je još u veljači predložio povećanje NATO-ova zajedničkog proračuna, koji je inače vrlo mali, sadašnji iznosi 2,57 milijardi eura. Stoltenberg nije spominjao nikakve brojke koliko bi to povećanje trebalo biti, a prema nekim informacijama riječ je o iznosu od oko 20 milijardi dolara, koji bi NATO-u osigurali veću fleksibilnost u suočavanju s izazovima.

Povećanje zajedničkog proračuna jedno je od najosjetljivijih pitanja i na ovom se samitu ne očekuje odluka o tome.

Prema neslužbenim informacijama, saveznici su uglavnom oprezni, jer prvo žele ispitati što će točno značiti jačanje zajedničkog financiranja. Među najopreznijim je Francuska koja upozorava na moguće negativne posljedice jačanja savezničkog proračuna na obrambene planove EU.

Na samitu će se razgovarati i o Afganistanu te o potpori Ukrajini i Gruziji.

“Na našem samitu u ponedjeljak, vodit ćemo dalekosežne rasprave i donijeti značajne odluke kako bismo naš Savez učinili jačim i nastavili jamčiti sigurnost za milijardu ljudi”, rekao je Stoltenberg, prenosi Hina.

Dnevnik.ba