- Pozivam Dodika da u dijalog o predlaganju kandidata za predsjednika Vlade uključi potpredsjednike, kako bi budući rad Vlade i Skupštine uključio razmatranje i određenih zahtjeva, prijedloga i inicijativa Bošnjaka i Hrvata, kao ravnopravnih građana i poreznih obveznika, koji imaju pravo da se njihov glas čuje u tom procesu - napomenuo je Duraković.
Duraković kaže da je u pismu istakao dio programskih inicijativa koje ću zagovarati u mandatu te je izrazio nadu će pronaći zajedničke temelje da ih realiziraju.
- Potrebno je pokretanje Poslovne mreže povratničkih zajednica koja će ohrabriti investicije u izolirane i marginalizirane povratničke zajednice, te pomoći veću biznis suradnju. Zatim ću zagovarati donošenje institucionalnih okvira koji će u nekim segmentima entitetske uprave, JLS i javnim ustanovama osigurati afirmativnu akciju i prednost pod jednakim uvjetima za zapošljavanje nevećinskih zajednica u oba entiteta - istakao je.
Duraković smatra da je izuzetno važno razmatranje izmjena nastavnih planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje s ciljem većeg uključivanja nevećinskih zajednica, kulture, običaja i povijesti, na prostoru cijele zemlje.
- Važno je da pokažemo volju i da dijalog o ovome ne vidimo kao pokazivanje slabosti, već otvorenosti i snage - poručio je Duraković.
Duraković je najavio da će zagovarati uspostavu zajedničke komisije za ravnopravnost i uključenost zajednica koja će istraživati prijave Bošnjaka, Hrvata i drugih nevećinskih zajednica u RS-u zbog kršenja prava, nejednakog pristupa pravima i slično, te izdavati preporuke prema predsjedniku i potpredsjednicima.
- Važno je da osiguramo stvaranje linije proračunskog minimuma izdvajanja za povratak i integraciju Bošnjaka i Hrvata koji se mogu usmjeriti na obnovu, stipendiranje, fokusirane projekte podrške poduzetništvu i zapošljavanju, podršku humanitarnim inicijativama, organizacijama civilnih žrtava rata i sufinanciranje projekata koje podrže institucije iz FBiH - dodao je Duraković u segmentu koji se tiče podrške razvoju.
Tvrdi da je ključna stvar zaštite identiteta i međusobnog uvažavanja donošenje zakona o nazivima i upotrebi službenih jezika i pisama u entitetu Republika Srpska kojim bi se trajno uredilo i uvažilo pravo na ravnopravno korištenje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, te zaštitili njihovi nazivi u službenoj komunikaciji.
- Ono što tražim jeste da zajedno probamo napraviti barem neke pomake u odnosu na pitanja koja sam iznio ovdje, kako bi Bošnjaci i Hrvati zaista mogli zamisliti Bratunac, Srebrenicu, Zvornik, Bijeljinu, Višegrad, Doboj, Banju Luku, Modriču, Prijedor, kao mjesta u kojem mogu zamišljati svoju budućnost, sigurnu i slobodnu od mržnje, nasilja i diskriminacije. Dugujemo to generaciji koja dolazi - zaključio je Duraković u pismu.
Dnevnik.ba