Usprkos ovakvom stavu, istraživanje pokazuje da mogućnosti za angažiranje zapadnih institucija postoje širom regije. "Ovi rezultati jasno pokazuju da se velika igra moći odvija na zapadnom Balkanu i da su ljudi u regiji rastrgani oko toga kako se uskladiti", izjavio je Jan Surotchak, viši direktor IRI-a za transatlantsku strategiju, prenosi N1.
"Međutim, podaci također ukazuju na to da povećano angažiranje Zapada od strane transatlantskih institucija može pomoći da se te zemlje čvrsto stave u krajeve demokratskog Zapada."
S izuzetkom Kosova (53%), ispitanici iz BiH, Sjeverne Makedonije ili Srbije uglavnom ne smatraju da definitivno pripadaju Zapadu ili Istoku. Istraživanje pokazuje da većina građana Kosova, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije uglavnom podržava zapadni pristup “moralnosti i vrijednostima” i “kulturi i intelektualnom životu”, dok Srbija favorizira ruski pristup. Što se tiče pitanja „kruha i maslaca“, kao što su zapošljavanje, zdravstvena zaštita i socijalna pomoć, većina ispitanika u sve četiri zemlje želi da ima više zajedničkog sa Zapadom od Rusije.
Istraživanje je provedeno na prostoru Zapadnog Balkana u studenom prošle godine, a kada je u pitanju Bosna i Hercegovina u ovom istraživanju sudjelovalo je 1019 ispitanika starijih od 18 godina.
Najporazniji rezultat za Bosnu i Hercegovinu u ovom istraživanju su po pitanju gdje ide Bosna i Hercegovina. Čak 87% ispitanika misli da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom pravcu, samo 9% misli da ide u dobrom pravcu, dok 4% kaže da ne znaju u kojem pravcu ide Bosna i Hercegovina. Da mlade generacije nemaju budućnost u Bosni i Hercegovini smatra 90% ispitanika, njih 5% smatra da tu budućnost ipak imaju dok 4% nema stav po ovom pitanju.
Najveća prijetnja načinu života i budućnosti djece po mišljenju ispitanika sa 32% su otvoreni sukobi, odnosno rat. Odmah iza ovog slijede migracije i demografske promjene sa 20%, treće mjesto sa 16% zauzimaju terorizam, ekstremizam i političko nasilje. Nešto manje odnosno 10% pripada bankrotu i nestanku socijalnog sustava, 9% smatra da je to propast financijskog sustava, dok 6% smatra da je to gubitak kulture, vrijednosti i načina života.
Građani Bosne i Hercegovine i u ovom istraživanju kao i u prethodnim, ali i u skladu s onim što je poznato široj javnosti duboko su podijeljeni kada je u pitanju članstvo u NATO-u, pozitivni po pitanju ulasku u EU, te izuzetno nezadovolji smjerom u kojem se kreće Bosna i Hercegovina.
Prema rezultatima istraživanja 38% građana podržava ulazak BiH u NATO, 23% njih je protiv ulaska, 15% smatra da BiH treba bliže surađivati, ali ne i ući u NATO, 14% smatra kako bi najbolji model bio komunikacije bez suradnje, dok ih samo 10% ne zna treba li bi BiH ući u NATO.
Osobni pogledi stanovništva kada je u pitanju NATO su sljedeći. Njih 17% na ovu sigurnosno-političku organizaciju gleda pozitivno, 33% smatra je djelomično pozitivnom, 23% veoma negativnom, 16% djelomično negativnom, dok 11% nije imalo mišljenje.
I pored zastoja u europskim integracijama u studenom prošle godine za ulazak u Europsku uniju kroz glasovanje na referendumu bi bilo 71% stanovništva naše zemlje, 15% je bilo protiv, 7% ne bi izašlo na eventualni referendum dok 6% nije znalo kako bi se izjasnilo.
Osobni pogledi građana Bosne i Hercegovine kada je u pitanju Europska unija pokazuju određenu dozu nepovjerenja da može donijeti promjene. Tako njih 32% smatra da bi članstvo donijelo promjene iako ne vidljive, 29% je stava da ne bi donijelo nikakve promjene niti bi one bile vidljive, 28% smatra da bi donijelo vidljive i značajne promjene, dok je čak 11% njih bilo neopredjeljeno.
Većina ispitanih njih 53% smatra da BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu, da pripada Zapadu smatra 25%, Istoku se priklonilo 10%, dok 11% nema stav o tome kojoj od interesnih sfera pripada naša zemlja. U skladu s ovim 45% ispitanika u BiH nema preferencu kada su u pitanju investicije, 19% preferira investicije koje dolaze sa Zapada odnosno EU i Njemačke, 14% preferira Rusiju, 13% se nije izjasnilo, 6% stavlja Tursku ispred svih ostalih uključujući EU, Kinu i Rusiju, dok samo 2% ističe na prvo mjesto Kinu.
Po pitanju povezanosti BiH sa Zapadnom Europom ili Rusijom po pitanju standarda i zaposlenja 72% ispitanih smatra Europu prvim izborom dok se za Rusiju opredijelilo njih 16%, 12% se nije izjasnilo. U oblasti kulture i intelektualnog života 60% je na strani Europe, 25% na strani Rusije dok je 15% odlučilo da nisu opredjeljeni ni za jednu od ovih opcija. Kada se radi od moralnosti i vrijednostima Europu kao prvi izbor vidi 58% ispitanika, dok se Rusiji priklonilo 26%, dok je njih 16% ostalo u sredini. Zdravstveni sustav, mirovine i socijalne prinadležnosti Europe mnogo su bliže 71% ispitanika, 17% misli da ove kategorije bolje opslužuje Rusija, dok je njih 13% bilo neodlučeno.
Građani Bosne i Hercegovine prema ovom istraživanju najveći broj vijesti i informacija na dnevnoj razini dobiva preko javnih emitera njih 51%, online mediji imaju podršku 17%, dok komercijalne TV i radio stanice imaju podršku 12% ispitanih. Kontakti s članovima obitelji i prijateljima je u 7% slučajeva osnovni izvor informacija, dnevne novine u Bosni i Hercegovini su najbolji izvor informacija za 3%, dok je 10 posto odbilo da da odgovor na ova pitanja.
Dnevnik.ba