Podsjećamo, iz Bugojna je tijekom rata protjerano više od 15 tisuća Hrvata, a njih oko dvije tisuće prošlo je torture logora Armije R BiH u Bugojnu iz kojoj je skupina od njih 21 odvedena u nepoznato. Za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna još se traga.
Mlaćin dnevnik dio je dokaza koji su u posjedu Tužiteljstva BiH još od 2007. godine. Iako sve ove godine jednako kao i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije R BiH u čijoj zoni odgovornosti je bilo Bugojno, Mlaćo izbjegava kaznenu odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna, zahvaljujući političkoj zaštiti SDA, teret krivnje za progon bugojanskih Hrvata i zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima HVO-a ne umanjuje činjenica da Mlaćo nije još uvijek sjeo na optuženičku klupu. Upravo suprotno.
Obitelji žrtva zločina čiji je bio jedan od glavnih kreatora, ali i bivši zatočenici koji su preživjeli torture logora Armije R BiH u Bugojnu svakodnevno ga susreću, a susreti s krivnicima su im, kazali su nebrojeno puta, poput dosipanja soli na otvorenu ranu.
Protivnu duhu pomirenja i izgradnje suživota, a još manje u duhu obilježavanja Dana državnosti BiH u spomen na dokument sa zasjedanja ZAVNOBiH-a po kojem „BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska“, bošnjački političari Mlaću smatraju uvaženim članom zajednice.
Ni najmanje im ne smeta što je svojim ratnim djelovanjem Bugojno i BiH zamislio kao isključivo muslimansku, odnosno bošnjačku. Dokaz tomu je Mlaćo u prvom redu među uzvanicima na Svečanoj akademiji koju je u povodu Dana državnosti BiH organizirao načelnik Bugojna Hasan Ajkunić (SDA). U duhu stranke u čije se okrilje nakon perioda političke „neovisnosti“ vratio, Ajkunić je Mlaći osigurao mjesto u prvom redu što potvrđuju fotografije portala www. bugojno-danas.info.
Je li na stolici koja je ostala prazna pored Mlaće trebao sjesti Miroslav Zelić, jedan od zatočenika logora koji su bili dio plana etničkog čišćenja Bugojna i iz kojih je „ekstremni“ zarobljenih vojnika odvođen u nepoznato, ostaje nepoznanica jer Zelić koji je trenutačno predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojna se nije odazvao pozivu na akademiju. Ali jest njegova donedavna kolegica u Vijeću i novoizabrana zastupnica u Saboru Srednjebosanske županije Lucija Pavlović koja je bila među uzvanicima zajedno s predstavnicima katoličke crkve.
Pavlović nije napustila sjednicu na kojoj je bio Mlaćo. Zašto, to samo ona zna i na onima koji su je izabrali da joj ukoliko žele postave to pitanje. Skandalozno obilježavanje Dana državnosti BiH u Bugojnu naslavilo se u istom duhu, odavanjem počasti braniteljima Bugojna, ma tko oni bili, ispred zgrade Gimnazije, uz Bh banku i Stadion jednog od najzloglasnijih logora za Hrvate u proteklom ratu.
Dnevnik.ba