Iz prvog ugla Erdogan izgleda kao mirotvorac – snažan vladar koji je izliven iz istog kalupa kao i ruski predsjednik Vladimir Putin. U prošlosti su imali sukobe, kada je Turska oborila ruski vojni avion iznad Sirije 2015. godine, prenosi britanski Telegraf.
Turska je jedinstvenim stavom postavljena na mjesto posrednika kao dugogodišnja članica NATO-a, ali odnedavno i oprezni saveznik Rusije u Siriji. Erdogan je čak tvrdio da može suočiti Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog licem u lice, odnosno dovesti za pregovarački stol. A to, ističe britanski medij, uopće nije prazno hvalisanje, prenosi pressmedia.ba.
Isti kroj
Turska ima opsežne poslovne i energetske veze s Rusijom i tako kontrolira morske tjesnace Bosfor i Dardanele, odnosno pristup Crnom moru. Drugim riječima, Putin si ne može priuštiti da Erdogana ignorira, a turski predsjednik je u utorak bio odlučan u namjeri da ta poruka bude i prenesena.
Erdogan nije skrivao svoje ambicije da obnovi osmansku sferu utjecaja, baš kao što Putin sanja o obnovi ruske. ‘Skrojeni’ su ‘od istog platna’, kao budući ‘car’ i budući ‘osmanski sultan’ koji se gledaju preko Crnog mora.
Poznato je da su se sukobili u Siriji, koju Erdogan smatra dvorištem Turske baš kao što Putin smatra Ukrajinu ruskim. U sirijskom sukobu Erdogan je podržao pobunjenike, a Putin režim predsjednika Bashara al Assada.
Kada god stvari zaprijete da izmaknu kontroli, Erdogan i Putin su to rješavali između sebe, tako da mogu poslovati jedan s drugim. Ova kriza za Erdogana je prilika za promjenu ravnoteže snaga, Turska je bila mlađi partner u ovom odnosu, ali ako uspije postići mirovni sporazum, turski predsjednik će smatrati da mu predsjednik Rusije duguje.
Drugim riječima, mogu poslovati jedan s drugim. No u ovoj krizi Erdogan vidi priliku da promijeni ravnotežu snaga – Turska je do sada nužno bila mlađi partner u tom odnosu, ali ako uspije postići mirovni sporazum, Erdogan će smatrati da mu Putin duguje.
Prisutan je strah
Iako pazi na svoje interese, postoje glasine da je potez iz Ankare da Bosfor zatvori ruske ratne brodove, nakon invazije imao više nego veze sa Sirijom.
Zatvaranje tjesnaca znači da Moskva ne može lako opskrbljivati svoje snage u Siriji morskim putem te ih mora držati opskrbljenima skupim zračnim putem.
Turska je opsjednuta Sirijom, ponajviše zbog straha da bi je kurdski pobunjenici mogli koristiti kao bazu. Prema tome, nitko ne bi bio sretniji od Erdogana kada bi ukrajinska kriza potaknula Putina da odluči prekinuti sve operacije u Siriji i kako bi raščistio put Turskoj.
Ankara također ima strateških problema na sjeveru, gdje dijeli obalu Crnog mora s Rusijom i Ukrajinom.
Bilo kakve nevolje u Crnom moru štete turskom biznisu i ekonomskim interesima pa će turski predsjednik zasigurno željeti da se postigne sporazum koji bi vodio u ‘mirnije vode’, zaključuje Politico.
Dnevnik.ba