Article_Top_970x250

Broj stanovnika u Hrvatskoj pao ispod četiri milijuna, no to nije glavni razlog za brigu...

depopulacija

Broj stanovnika u Hrvatskoj pao ispod četiri milijuna, no to nije glavni razlog za brigu...

velj 23, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Pixsell

‘Oko 65.000 djece iz osnovnih i srednjih škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća’, kaže demograf Stjepan Šterc

U petak je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio procjenu prema kojoj je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika. To je oko 200 tisuća stanovnika manje u odnosu na posljendji popis stanovništva 2011. godine, a demografi procjenjuju da je od sredine prošle godine broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna.

Svoju procjenu demografi temelje na tome da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, dok DZS svoju procjenu temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih. No, nije ni to ono najgore. Večernji list piše da je loša i dobna struktura stanovništva pa, prema procjeni DZS-a, u Hrvatskoj je samo 590,6 tisuća djece do 14 godina naspram 833,3 tisuće starijih od 65 godina. To govori da se od 2011. naovamo broj djece do 14 godina smanjio za gotovo 60 tisuća, dok se broj starijih od 65 povećao za 74 tisuće.

‘Mnoštvo škola će nestajati’

“To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima”, kaže za Večernji list prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

S njegovom procjenom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika suglasan je i demograf doc. dr. Stjepan Šterc.

“Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća”, kaže Šterc.

Sve manje mladih, sve više starih

S procjenom starijih kolega da je broj stanovnika pao ispod 4 milijuna slaže se i demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

“Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva”, istaknuo je Strmota za Večernji list.

Isto tvrdi i demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

“Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika”, tvrdi Pokos.

Fali ljudi, ali ne i birača

Sva četvorica demografa suglasni su i oko toga da će svi građani Hrvatske trpjeti posljedice ovakve loše dobne strukture stanovništva preko mirovina i zdravstvenog osiguranja koje neće imati tko financirati.

Osim toga, procjene o broju stanovnika ukazuju na još jedan apsurd. Uz 4,089 milijuna stanovnika nemoguće je imati 3,774 milijuna birača koliko ih službeno evidentira Ministarstvo uprave. Naime, taj bi broj birača bio moguć ako su među njih ubroje i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Na kaos s podacima upućuje i podatak HZZO-a s kraja prošle godine o 4,146.450 zdravstvenih osiguranika jer toliko stranih radnika i umirovljenika te onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250