Stručnjaci obiju strana postigli su kompromise o carinskim kontrolama, usuglasili se o mehanizmu za Sjevernu Irsku i obećali dostizanje standarda EU-a u socijalnim i ekološkim pitanjima, rekao je Barnier zemljama članicama.
Na sastanku je nekoliko veleposlanika izrazilo zabrinutost što nije ostalo dovoljno vremena za provjeru bilo kakvog pravnog teksta koji bi se zaključio prije europskog summita u Bruxellesu, kažu diplomati.
Smatraju da će to otežati usvajanje teksta europskim liderima.
Ranije je politička urednica BBC-a Laura Kuenssberg objavila na Twitteru da se dogovor o Brexitu neće finalizirati u srijedu, pozivajući se na neimenovani izvor iz britanske vlade.
- Vladin izvor mi je otkrio da se večeras neće postići dogovor. Nije jasno znači li to da još nema napretka ili im je potrebno samo još malo vremena, napisala je Kuenssberg.
Pregovori o brexitu neizvjesni do zadnjeg trenutka
U Bruxellesu su se protekla dva dana održavali napeti sastanci o postizanju dogovora o Brexitu uoči ovotjednog summita Europske unije. Kako istječe vrijeme do planiranog izlaska Velike Britanije iz Europske unije 31. listopada, pripremljene su osnove sporazuma.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izjavio je kako bi Unija već u čeetvrtak mogla prihvatiti najnoviji dogovor s Britanijom i izbjeći kaos i sve druge posljedice koje bi uzrokovao nekontrolirani i kaotični brexit. No, tvrdi i dalje je sve neizvjesno.
Navodno je došlo do zastoja zbog razilaženja oko budućeg trgovinskog sporazuma s Britanijom i odbijanja sjevernoirske Demokratske unionističke stranke da prihvati rješenja vezana uz carinska pitanja koja su pregovarači okvirno već prihvatili.
Britanski i europski dužnosnici od ujutro su pregovarali o brexitu, samo nekoliko sati nakon što je završena prošla, kasnonoćna runda pregovora, no i dalje nema dogovora, uoči susreta čelnika u četvrtak.
Dužnosnici uključeni u kompleksan razvod između pete najveće ekonomije i najvećeg trgovinskog saveza na svijetu tvrde kako su se nesuglasice oko izlaska Velike Britanije iz EU-a značajno umanjile.
Francuski ministar financija Bruno Le Maire je u srijedu za radio Europe 1 kazao kako postoji "tračak nade" da se postigne sporazum do britanskog izlaska koji je zakazan za 31. listopada.
No ako se dvije strane ne uspiju dogovoriti do sastanka na vrhu u Bruxellesu, britanski premijer Boris Johnson će gotovo sigurno morati ponovno odgoditi britanski izlazak. To bi bila treća odgoda od referenduma iz lipnja 2016. na kojem su Britanci odlučili izaći iz EU-a.
"Sat otkucava", poručio je jedan europski dužnosnik upućen u pregovore održane u utorak koji su trajali do 1:30 sati u noći, nakon 16 sati razgovora.
Britanski premijer Boris Johnson obećao je izvesti zemlju iz EU-a 31. listopada, bio dogovor postignut ili ne. Nije pojasnio kako namjerava zaobići zakon prema kojem zemlja ne može izaći iz Unije bez dogovora.
Vardakar: Postoji put prema mogućem sporazumu, ali dosta toga treba riješiti
Irski premijer Leo Varadkar izjavio je da pregovori o brexitu koji se vode u zadnji čas nisu uspjeli razriješiti pitanja koja stoje na putu prijateljskog razvoda, dok europski izvori govore o "zastoju".
Kako javlja Reuters, "zastoj" se veže uz probleme vezane uz trgovinu i status irske granice, no glavni europski pregovarač Michel Barnier je izrazio optimizam glede rješavanja najspornijih pitanja.
- Postoji put prema mogućem sporazumu, ali treba riješiti još dosta pitanja. Mislim da je neki napredak postignut, ali moramo riješiti još neka pitanja i nadam se da bi to moglo biti danas, kazao je Varadkar.
Ukoliko to ne bude danas, nastavio je, još uvijek ma vremena do 31. listopada i možemo sazvati i drugi samit ako treba.
- Iako vrijeme curi, uvjeren sam da se irski zahtjevi mogu ispuniti, rekao je irski premijer.
Njemačka razmatra krizne mjere u slučaju panike na tržištu zbog brexita
Njemačka bi mogla poduzeti krizne mjere kako bi suzbila eventualnu paniku na tržištima ako Britanija izađe iz Europske unije bez dogovora, izjavio je u srijedu neimenovani dužnosnik financijskog regulatora, izravno upućen u pripreme.
U slučaju naprasnog pada cijena dionica regulatori u Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji mogli bi privremeno trgovcima zabraniti takozvani short-selling kako bi zakočili pretjerane oscilacije cijena, kazali su za Reuters dužnosnici u tim zemljama.
Trgovci povremeno posuđuju dionice od vlasnika, prodaju ih u očekivanju pada cijene i potom otkupljuju po nižoj cijeni i vraćaju vlasniku, zadržavajući razliku. Takva praksa naziva se short-selling.
Njemački regulator za financijska tržišta BaFin vjerojatno će utvrditi skupinu kompanija posebno ranjivih na ekonomske posljedice brexita i privremeno zabraniti short-selling njihovih dionica, kazao je drugi neimenovani upućeni izvor.
Dnevnik.ba