Skoko je na početku istaknuo kako smo svjedoci smo kako ugled države predstavlja njezin najveći kapital u 21. stoljeću.
- Neki stručnjaci kažu kako upravljanje identitetom i imidžem države predstavlja najpotrebniju vještinu suvremenih vlada. I ako je država ugledna i ako je se voli i poštuje, onda se kupuju njezini proizvodi, tamo se ljetuje, onda je se podržava u međunarodnim odnosima... I upravo zbog toga ovaj fenomen strateškog komuniciranja u posljednjih 20-ak godina postao je iznimno važan. Danas, doslovce, nema države koja sustavno ne upravlja svojim brendom u međunarodnim odnosima, jer, prvo, ako mi ne ispričamo priču o sebi, onda postoji mogućnost da netko drugi prikaže nas u svjetlu koje njima odgovara. S druge strane, ona država koja ne ulaže u upravljanje vlastitim brendom, jednostavno ima daleko manju prođu na međunarodnom tržištu, kao turistički brend je podcijenjena i na kraju, jednostavno, ne vjeruje joj se u međunarodnim odnosima – pojasnio je Skoko.
Govoreći o knjizi, autor je naglasio i kako ona, zapravo, predstavlja tri discipline - javna diplomacija, međunarodni odnosi s javnošću i nacionalno brendiranje. Uz teorijski dio, donosi i puno praktičnih primjera – od Južne Koreje, preko SAD-a do Katara i skandinavskih zemalja.
Odgovarajući na novinarski upit u kojem bi smjeru trebalo ići strateško komuniciranje BiH, jer ta država, u kojoj je društvo duboko podijeljeno, ustvari strateški ne upravlja svojim imidžem kazao je, među ostalim, da ako neka država želi biti brend, prvo mora osvijestiti što je to njezin nacionalni identitet, što je posebno, drukčije, što bi moglo biti zanimljivo inozemnoj javnosti.
- Kada je u pitanju identitet BiH, tu ima puno nesnalaženja i lutanja, ali i za to postoji rješenje. Naime, svaki od triju bh. naroda ima svoj identitet i puno elemenata njihovih identiteta međusobno se preklapa. I upravo ti preklapajući identiteti čine suvremeni identitet BiH. To je ono što se Hrvatima sviđa kod Bošnjaka, Bošnjacima kod Hrvata, tim dvama narodima kod Srba. Zapravo, ima tu jako puno elemenata oko kojih postoji konsenzus. Na kraju, to smo uspjeli i dokazati kroz jedno veliko istraživanje koje smo proveli prije 10-ak godina, a financirala ga je njemačka zaklada "Friedrich-Ebert-Stiftung". Upravo na temelju toga mi možemo postići konsenzus što je to najbolje što ima BiH i ispričati tu priču svijetu. Potom dolazi druga faza - da mi taj konsenzualni identitet projiciramo prema vani kroz diplomaciju, međunanarodnu promociju, turizam... I onda ćemo na taj način mijenjati sliku imidža BiH, a ona je, nažalost, još uvijek opterećena ratom stradanjima, podjelama... Teorija kaže kako ljudi obično pamte posljednji veliki događaj, koji je vezan u medijima uz neku državu. Nažalost, posljednji veliki događaj u BiH je rat i dok god mi ne ispričamo neku jaču, veću priču, prva asocijacija na BiH još uvijek će biti rat. Inače, kad gledamo potencijale, BiH ima bogate prirodne ljepote, iznimno bogatu kulturnu baštinu, gostoljubive ljude, bez o obzira na neki etnički predznak i, na kraju, ima taj specifičan način života, mentalitet koji je poseban, samo to moramo osvijestiti i prodati svijetu. No, možemo učiti od najboljih... Naš, bh. način života daleko je bolji, primjerice, od danskog, ali ga mi nikad nismo posvijestili ni prezentirali svijetu. No, kada gledate strance koji dođu kod nas, toliko se zaljube u gastronomiju, ovdašnji način života da požele ostati ovdje. Ali prvo što moramo shvatiti jest koje su to vrijednosti, vjerovati u njih i komunicirati svijetu. Nažalost, mi u BiH se previše bavimo drugim stvarima i od tih drugih stvari koje su obično negativne ne vidimo sve prednosti koje imamo - zaključio je Skoko izlaganje o BiH.
Sponzor večeri bio je Croatia osiguranje d.d. Mostar.
U programu predstavljanja knjige, uz autora, sudjelovali su i akademik Mladen Bevanda, izv. prof. dr. sc. Davorka Topić-Stipić, doc. dr. sc. Marijan Primorac i Misijana Brkić-Milinković, a pročitano je i osvrt prof. dr. Nevenka Hercega koji nije, iz objektivnih razloga, mogao nazočiti promociji. Večer je glazbeno obogatila mezzosopranistica Monija Jarak Mikulić, uz pratnju Marijane Pavlović na glasoviru.
Dnevnik.ba