Uvodničari na tribini bili su profesor ustavnog prava Kasim Trnka, predsjednik Savjeta Vijeća, profesorica na Pravnom fakultetu Zenica Maša Alijevič i docent Sedad Dedić. Tribinu je moderirao generalni tajnik Vijeća Emir Zlatar, prenosi Fena.
Trnka je istaknuo da Savjet za ustavno-pravna, društvena i politička pitanja VKBI smatra korisnim da se u javnom medijskom prostoru ponovo pokrene priča o građanskoj državi.
-Zahvaljujući našim političkim odnosima ona je bila potpuno potisnuta. I u javnosti se ne govori o pravim vrijednostima građanske demokracije. Stalno se potencira da se za to zalažu bošnjački intelektualci jer zagovaraju majorizaciju nad Srbima i Hrvatima, što nije točno. Moguće je napraviti građanski državu u kojoj će se poštovati nacionalna ravnopravnost - rekao je Trnka.
On je naglasio da su Europska komisija i Europski sud za ljudska prava upozoravali da postojeći koncept sa konstitutivnim narodima nije kompatibilan sa europskim pravnim naslijeđem i da Bosna i Hercegovina mora poduzimati radikalne reforme u tom pogledu.
Alijevič je kazala da tribina tematizira argumente zašto bi Bosna i Hercegovina mogla biti građanska država, odnosno što bi se trebalo uraditi da ona to bude.
- U ovom momentu nerealno je govoriti o tome da bi BiH to mogla tako lako biti. To je dugotrajan i spor proces koji bi podrazumijevao jačanje građanskog principa nasuprot etničkog, provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava ,implementiranje preporuka i mjera Europske komisije, a kako bi se stvorila određena baza, politika koja bi išla ka realizaciji ideje - kazala je Alijevič.
U raspravi su razmatrani aspekti funkcioniranja građanske države u modernim demokratskim društvima. U daytonskom ustavnom poretku Bosne i Hercegovine elementi građanske demokracije se, kako je rečeno, kombiniraju sa dominantnim predstavljanjem nacionalnih zajednica tri konstitutivna naroda.
Na tribini je naglašeno da u ustavnoj teoriji i praksi postoje demokratska rješenja koja uspostavljaju harmoničan odnos između nacionalne ravnopravnosti i građanskog društva, te je naveden primjer Crne Gore, kao multinacionalne zajednice u kojoj nijedan narod ne čini natpolovičnu većinu. Istaknuto je da Crna Gora nije uspostavila model građanske demokracije da sigurno ne bi postigla rezultate kao što su članstvo u NATO savezu i veliki napredak u približavanju EU.
Dnevnik.ba