Ovo tijelo Europske Unije (EU) je zaključilo da garancija, koju je dao bh.entitet, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), nije izdata pod komercijalnim uvjeta. Dodaje se da je prekršen član 18 Ugovora o Energetskoj zajednici koji “uključuje načelnu zabranu državne pomoći“.
„Bosna i Hercegovina sada mora ispraviti kršenje”, priopćeno je iz Energetske zajednice.
Dodaje se i da odluka "prekretnica za Energetsku zajednicu ".
"Sada je jasno da ugovorne strane Energetske zajednice moraju primijeniti istu razinu kontrole kao EU u verifikaciji direktne ili indirektne podrške koja se daje preduzećima u energetskom sektoru. Podjednako je jasno da institucije Energetske zajednice mogu, i hoće, da sprovedu ovu obvezu koristeći adekvatne mjere”, navodi se u priopćenju i izjavi Dirka Buschlea, zamjenika direktora i pravnog savjetnika Sekretarijata EZ.
Ugovor o gradnji Bloka 7, na sjeveroistoku BiH, je potpisan 2014.godine sa konzorcijem kineskih državnih kompanija China Gezhouba Group Company i Guandong Electrical Power Design Institute.
Financira se kreditom kineske uvozno-izvozne banke (EXIM), a Vlada FBiH garantira za kredit Elektroprivrede BiH, čiji je vlasnik.
Garanciju je u studenom 2019. godine potpisala ministrica financija FBiH Jelka Miličević. Vrijednost projekta je oko 700 milijuna eura.
Snaga bloka je 450 megavata (MW).
Savjet za državnu pomoć BiH treba preispitati datu garanciju za Blok 7
Energetska zajednica napominje da je Savjet za državnu pomoć BiH odlučio da uvjeti pod kojima je garancija data ne uključuju državnu pomoć.
U Savjetu nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) hoće li, nakon odluke EZ ponovo razmotriti ispunjava li uvjete dozvoljene državne pomoći.
Odgovor nije stigao ni iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.
U Elektroprivredi BiH ističu da je Vlada FBiH na osnovu mišljenja Savjeta za državnu pomoć BiH, donijela odluku o davanju garancije za gradnju Bloka 7.
“Nezahvalno je da Elektroprivreda kao korisnik te garancije komentira unaprijed, na neki način prejudicira stavove Vijeća za državnu pomoć. To su profesionalci koji će u svakom slučaju da, kada dobiju konačno u pisanoj formi odluku, sagledati ono što je izneseno u toj odluci. Na temelju argumenata koji su izneseni u toj odluci i onih koje imaju od ranije kada su donosili samu odluku, sagledati potrebu za izmjenom postojećeg rješenja. Na temelju toga će ili donijeti novo rješenje, odnosno izmijeniti postojeće”, rekao je za RSE Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH.
Salkić ističe da “ne vidi neku posebnu sjenu i mrlju o kojoj cijelo vrijeme govore u Energetskoj zajednici” u poslovanju Elektroprivrede zbog date garancije.
“Elektroprivreda na neki način, posmatra da je, ponašanje Sekretarijata EZ kada je poslovanje EP, pogotovo gradnja Bloka 7 u pitanju, prilično navijačko i vrlo tendenciozno i da je sva ta priča oko državne pomoći u garanciji za izdavanje ovoga kredita na neki način pokušaj zaustavljanja izgradnje Bloka 7. To je naravno legitimno pravo svakog sudionika, ali mi takve stvari i pojave ne bismo komentirali, pogotovo ne unaprijed”, poručio je Salkić.
Analitičari: Doplata za garanciju za Blok 7 koštat će preko 100 milijuna eura
Ekonomski analitičar Damir Miljević kaže za RSE da po pravilima EU državna garancija može biti izdana do vrijednosti od 80 posto investicije, a da je u slučaju Bloka 7 data garancija na stopostotni iznos.
„Usput je još rečeno da to nije državna pomoć. Kada vama neko daje kredit, ukoliko imate garanciju države, onda to nije pod komercijalnim uvjetima, jer su vaša kamatna stopa i sve ostalo daleko povoljniji nego što bi bili da ste išli na čisto bankarsko tržište“, pojašnjava Miljević.
Odluka Energetske zajednice, pojašnjava Miljević, trenutno neće imati nikakve posljedice za BiH, s obzirom da EZ nema instrumente kojima može da kazni Bosnu i Hercegovinu.
No, upozorava da će nedozvoljena državna pomoć u budućnosti, ipak, doći na naplatu.
„Neće imati trenutno nikakve reperkusije, osim što bi neko trebao nadoknaditi taj iznos, odnosno razliku u visini garancije koja je izdata i one koja se mogla izdati kao dozvoljena državna pomoć. Tu se radi o nekih 20 posto, odnosno nešto više od sto millijuna eura. Ove ili naredne godine, ili nekada u budućnosti kad BiH bude primana u EU, ta nedozvoljena državna pomoć će biti naplaćena“, kaže Miljević.
On navodi da se slično dogodilo s Rumunjskom kada je ulazila u EU.
„Prva faktura koju su dobili bila je ona za nedozvoljenu državnu pomoć koju je radila prije ulaska“, ističe Miljević.
Istovremeno, Denis Žiško, projekt menadžer Centra za ekologiju i energiju u Tuzli smatra da će nakon posljednje odluke EZ, gradnja Bloka 7 dodatno poskupiti. Time se, po njegovim riječima, „još jednom pokazuje neisplativost gradnje“ Bloka 7.
„Treba da budemo svjesni da sve ono što Elektroprivreda plaća, u stvari dolazi iz naših džepova, pošto oni prodaju električnu energiju građanima. Tako da će njihovi kupci pokrivati sve te troškove. Onda se vraćamo na priču i o sporazumom sa rudarima i budućim poskupljenjima električne energije. Svi ti troškovi će biti uključeni u cijenu električne energije koja će biti na tržištu“, navodi Žiško.
Parlament FBiH i dalje bez stava o sudbini Bloka 7
Projekat Blok 7 TE Tuzla trenutno je u zastoju, jer kineski konzorcij, koji je bio najbolji ponuđač na međunarodnom tenderu za gradnju bloka, nije u mogućnosti ispuniti ugovorne obveze u vezi s ugradnjom kotla, turbine i generatora.
Ugovorom s EP BiH kineski konzorcij se obavezao da će u budući blok preko partnera Alstom i Siemens, instalirati kotao, turbinu i generator, američke kompanije General Electric (GE). No, ova je kompanija u jesen 2020. godine odustala od sudjelovanja u projektima zasnovanim na ugljenu.
Kineski konzorcij ponudio je izmjenu dijela ugovora, prema kojem bi ključnu opremu sada isporučili kineski proizvođači s europskom tehnologijom ili licencom.
O svemu tome, Elektroprivreda je zatražila mišljenje Parlamenta Federacije BiH koji je dva puta u protekla četiri mjeseca odbio da raspravlja o situaciji sa Blokom 7.
„Prethodno je Vlada zadužila Elektroprivredu da formira stručni tim s međunarodnim konzultantom koji će da procijeni usuglašenost kineske ponude u odnosu na ono što je dogovoreno, odnosno što su bili tenderski zahtjevi. Tek nakon toga će se moći očitovati o sudbini ovog projekta u smislu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ponude i donijeti odluku o nastavku ili prekidu projekta“, rekao je Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u EP BiH.
U pripremne radove za gradnju bloka EP BiH je uložila oko 19 milijuna konvertibilnih maraka (9.7 milijuna eura) iz vlastitih fondova. Teren za gradnju je predala kineskom partneru, u jesen 2020.godine i na taj način ispunila svoje ugovorne obaveze.
Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu FBiH Mirsad Čamdžić kaže za RSE da je ta stranka bila protiv sklapanja ugovora o izgradnji Bloka 7 TE Tuzla.
Energetska zajednica i tada je, kako kaže, skretala pažnju na garancije, odnosno nedozvoljenu državnu pomoć.
„Sugerirali smo od početka da se ne ide u projekt koji je vrlo brzo osuđen na propast. Kineskim izvođačima radova dat je avans u iznosu od 214 milijuna maraka (107 milijuna eura) i sada se pokušava taj novac vratiti“, ističe Čamdžić.
Gradnja Bloka 7 u suprotnosti s planom EU o dekarbonizaciji
Zbog projekta Blok 7 Energetska zajednica je uvela i sankcije Bosni i Hercegovini u prosincu 2020. godine.
Ocjene su da se gradnjom novih termoelektrana u BiH vodi politika suprotna planu EU o dekarbonizaciji Starog kontinenta, kao i da će realizacija tog projekta spriječiti BiH da ispuni svoje obveze iz dekarbonizacije ekonomije u narednim dekadama.
Denis Žiško ističe da i posljednja odluka EZ ukazuje da je cijeli proces oko Bloka 7 nelegalan i da se “srlja u propast”.
“Feasibility studije za Blok 7 su jasno pokazale da je taj projekat neisplativ. Korišteni su podaci koji su nerealni, kao na primjer da će emisija tone Co2 2035. godine koštati 7,2 eura. Tona Co2 u ovom trenutku je negdje 65 eura. Dakle, to je taksa na Co2 emisije”, kaže Žiško.
Podsjeća da je Europska komisija polovicom srpnja objavila nacrt uredbe o oporezivanju emisija CO2 iz termoelektrana i velikih ložišta na granicama EU, što će skupo koštati BiH.
“Sve što se bude izvozilo iz BiH u EU, a posebno se to odnosi na čelik, staklo, električnu energiju i na cement u ovom trenutku, bit će oporezovano na granici s EU s taksom na Co2”, ističe Žiško.
No, Senad Salkić ističe da je opredjeljenje Elektroprivrede BiH, da je projekat gradnje Bloka 7 “neophodan energetskom sistemu Federaciji BiH zbog stabilnosti sistema i osiguranja osnovnih energetskih potreba u dugoročnom periodu”.
U Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle ističu da u trenutnu cijenu Bloka 7 nije uključen PDV, a nisu uključena ni dodatna ulaganja koja su potrebna u rudnike da bi mogli opskrbljavati taj blok sa ugljenom u narednim desetljećima.
“Ta cijela priča oko Bloka 7 TE Tuzla bi sigurno koštala preko milijardu eura. Na primjer, u Sjevernoj Makedoniji se planira gradnja solarne fotonaponske elektrane od 400 Mgw sa cijenom od nekih 270 milijuna eura. Za milijardu eura bi se moglo učiniti puno, puno više korisnijih i dugoročno održivijih stvari u energetskom sektoru u BiH od bacanja para na projekat koji će se za nekih 15-ak godina zatvoriti zbog trendova u Europi i svijetu koji se odriču ugljena”, zaključuje Žiško.
U studenom 2020. godine BiH je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu zemalja regije u u Sofiji.
Ovom deklaracijom zemlje regije su se obavezale na uvođenje modela za oporezivanje emisija plinova s efektom staklenika, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje subvencija za ugljen. Zelena agenda je predviđena Europskim zelenim planom, koji sadrži mjere kako bi EU bila klimatski neutralna do 2050.
Kroz ovaj program predviđa se devet milijardi eura pomoći za ostvarenje ovih ciljeva na Zapadnom Balkanu.
Dnevnik.ba