StoryEditor
njemačka

Bošnjaci iz Stuttgarta zabranili Josipu Juratoviću da govori na skupu posvećenom Srebrenici, objasnili su što im je zasmetalo

Piše desk  /  13.07.2022., 11:48h

U koloni sjećanja na žrtve genocida bili su bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović.

Zastupniku SPD-a u Bundestagu Josipu Juratoviću uskraćeno je gostoprimstvo na manifestacijama u Stuttgartu koje su, povodom godišnjice genocida u Srebrenici, organizirale bošnjačke udruge u Njemačkoj u suradnji s Konzulatom Bosne i Hercegovine, piše Istraga.ba.

Razlog otkazivanja gostoprimstva su Juratovićeve izjave u vezi s Rezolucijom o Bosni i Hercegovini koju je usvojio njemački parlament.

“U ožujku sam pozvala gospodina Juratovića da sudjeluje u programu. Nakon njegovih izjava, s kojima se ne slažem ni ja ni cijeli organizacijski tim, otkazao sam to sudjelovanje u razgovoru s njegovom tajnicom, uz napomenu da privatno može doći na mimohod, ali da ne može govoriti. Nakon toga gospodin Juratović se više nikada nije javio”, ispričala je za Istraga.ba Nermina Zolj, dugogodišnja članica bh. aktivistica u Njemačkoj koja je jedna od organizatorica Marša u Stuttgartu.

Nakon što mu je uskraćen govor, Juratović se nije ni pojavio u Stuttgartu, gdje je prošle godine bio jedan od govornika na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.

Kako piše Istraga, 10. srpnja ove godine u njemačkom gradu Stuttgartu održan je Marš mira u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Pohod su organizirali Generalni konzulat Bosne i Hercegovine u Stuttgartu i Nermina Zolj, dugogodišnja članica bh. aktivistica u suradnji s KUD-om „Zlatni ljiljani“ i KUD-om „Đerdan“.

U koloni sjećanja na žrtve genocida bili su bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović.

Kolona od nekoliko tisuća sudionika krenula je od zgrade Generalnog konzulata BiH u Stuttgartu do Karlsplatza, gdje je održana manifestacija sjećanja na žrtve genocida. Na tom mjestu, osim Komšića i Izetbegovića, govorile su zastupnica Bundestaga Jasmina Hostert i novinarka Melina Borčak.

Prvotno je, kako smo rekli, bilo planirano da se skupu obrati i Josip Juratović, no organizatori su promijenili popis govornika nakon što se ovaj zastupnik SPD-a usprotivio sadržaju Rezolucije u kojoj Bundestag kao glavne krivce imenuje Milorada Dodika i Dragana Čovića. Juratović je inzistirao da se, osim Dodika i Čovića, kao krivac za loše stanje u Bosni i Hercegovini označi i Bakir Izetbegović.

“Tim dokumentom su dotaknuti neki problemi u Bosni i Hercegovini, u njemu ima nekih rješenja koja sam ja napisao prije pet godina, ali mislim da nije dobro da se SPD miješa u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u Bosni i Hercegovini. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali isto tako se moramo zapitati što Izetbegović čini da smiri tenzije između Hrvata i Srba u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. S bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti što nudi malobrojnim, umjerenim Srbima i Hrvatima”, rekao je Josip Juratović, nakon što je Istraga.ba objavila nacrt Rezolucije, koja je kasnije i usvojena.

Tada se oglasio i savez bh. dijaspora okupljena oko udruge Pangea.

“Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Nitko ne očekuje da se Savezna Republika Njemačka prikloni bilo kojoj etničkoj skupini ili narodu u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje očekujemo da se Njemačka zauzme za europske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garanta Daytonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu te poduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu iz bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.

Zastupnik SPD-a, međutim, nije promijenio svoje stavove. U medijima je nastavio kritizirati sadržaj Rezolucije, koja je na kraju i usvojena u Bundestagu.

Dnevnik.ba

23. travanj 2024 07:17