U tužbi se navodi da VW ucjenjuje manje dobavljače, koristeći svoju snagu i veličinu, da ih prisili na nepoštene radne uvjete i cijene usluga. Na primjer, manjim se dobavljačima zabranjuje da svoje poslovanje prodaju većim kompanijama dobavljača čime bi ostvarili bolju pregovaračku poziciju.
Tužba uložena na sudu u Detroitu odnosi se konkretno na sedam manjih dobavljača automobilskih dijelova za VW u saveznoj državi Michiganu koji su ugovorom spriječeni da svoje poslovanje prodaju drugoj kompaniji. Hastor tvrdi da te ugovore s manjim dobavljačima VW sklapa isključivo kako bi njegovu tvrtku Prevent, koja se inače specijalizirala za proizvodnju autonavlaka, onemogućili u daljnjim akvizicijama.
- Ova je tužba posve neutemeljena. Borit ćemo se odlučno protiv nje služeći se svim sudskim mjerama koje su nam na raspolaganju - odgovorili su iz Volkswagena za Reuters.
Prevent Grupa je rasla upravo zahvaljujući preuzimanju takvih manjih tvrtki dobavljača VW diljem svijeta, što im omogućava da moćnom VW postavljaju i neke vlastite zahtjeve. Nijemcima se, očekivano, to ne sviđa. Sudeći prema dostupnim medijskim informacijama, Nijemci su već dobro upoznati s prkosnim Nijazom Hastorom s kojim surađuju zadnjih 20 godina. U zadnjem okršaju Preventa i Volkswagena, iz 2016. godine, njemačke tvrtke kćeri Preventa, CarTrim i ES Automobilguss, proizvođači kožnih presvlaka i kutija mjenjača, obustavile su isporuku VW, što je zaustavilo njemačku proizvodnju automobila u najmanje polovici njihovih pogona na tjedan dana. Obustava je uslijedila nakon što VW nije htio pristati Hastoru platiti 58 milijuna eura odštete. Znakovito, nakon toga, Prevent i VW su postigli novi dogovor za produženje isporuke dijelova za još šest godina.
Hastor, rođen u Novom Goraždu, u istočnom dijelu BiH, Prevent Grupu je osnovao 1999. godine u Sarajevu. Ta je tvrtka za proizvodnju autopresvlaka ubrzo postala jedan od vodećih izvoznika na području BiH. S vremenom svoju su glavnu djelatnost proširili na proizvodnju interijera za jahte i čamce, zaštitne opreme i odjeće te namještaja, rade na 15 lokacija i zapošljavaju 15 tisuća ljudi. U 2005. godini preuzeli su i solinsku brodograđevnu tvrtku AD Brodovi koja se bavi proizvodnjom jahti, piše Jutarnji list.
Dnevnik.ba