U velikom intervjuu za britanski The Guardian, Borrell je govorio o tome koliko je Europska unija doživjela promjena ratom te je objasnio gdje se ovaj politički blok uklapa u novom svjetskom poretku, prenosi Klix.
"Živimo u krugu nestabilnosti. Od Gibraltara do Kavkaza i to se događalo i prije ukrajinskog rata i nastavit će se i nakon ukrajinskog rata. Migracije u Africi nisu uzrokovane ratom protiv Ukrajine. Osnovni uzroci migracija u Africi su nedostatak razvoja, ekonomski rast i loše upravljanje", rekao je Borrell.
On je rekao da su europski napori da surađuju s nekim afričkim zemljama otežani zbog vojnih režima koji su na snazi u tim zemljama.
Upitan hoće li Rusija pokušati "potpaliti" vatru i kroz migracije, Borrell je zabrinuto odgovorio.
"Putin će pokušati sve. Putin smatra da su demokracije slabe, krhke, da se ‘umaraju‘ i da je vrijeme na njegovoj strani. Smatra da ćemo se prije ili kasnije istrpjeti. Ovo je politička bitka koliko i vojna. To se mora objasniti argumentima. Naravno, nitko ne voli da izdvaja više novca za račune za struju. Vjerujem u demokraciju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge", poručio je prvi čovjek EU diplomacije.
Naglasio je kako je EU još uvijek daleko od toga da ima obrambeni kapacitet koji joj je potreban.
"Nisam Donald Trump koji kaže da morate potrošiti 2 posto BDP-a na obranu, ali u našim rukama je da izgradimo zajedničku vanjsku i obrambenu politiku", ističe Borrell.
Poručio je i kako su EU dužnosnici dugo razmatrali određene odluke koje se tiču Ukrajine.
"O nekim odlukama raspravljalo se dosta dugo. Moramo li osigurati tenkove? Ovo je bila duga diskusija i na kraju smo ipak osigurali tenkove. Tako je bilo i za protuzračne sisteme Patriot", mišljenja je Borrell.
Pored odluka koje se tiču EU, Borrell je ipak izrazio i određenu zabrinutost za dešavanja unutar EU, prvenstveno u kontekstu migracija.
"Nacionalizam u Europi je u porastu. Međutim, migracije su veća podjela za Europsku uniju. To bi mogla biti sila raspada. Usprkos postavljanju zajedničke vanjske granice, do sada nismo bili u mogućnosti da se dogovorimo o zajedničkoj migracijskoj politici. Postoje neke članice EU koje razmišljaju japanskim stilom. Ne želimo da se miješamo. Ne želimo migrante. Ne želimo da prihvatimo ljude izvana. Želimo našu čistoću", rekao je Borrell.
Na kraju, Borrell je izjavio kako Europa mora prihvatiti nove geopolitičke realnosti.
"Za Europu ovo predstavlja veliki dugoročni izazov. Europljani moraju biti spremni biti dio novog svijeta u kojem će biti manji dio populacije i to srazmjerno veličini svjetske ekonomije. To znači da moramo tražiti politički utjecaj, tehnološke kapacitete i jedinstvo. Jedinstvo je ključna riječ. Europljani moraju biti ujedinjeni", zaključio je Borrell.
Dnevnik.ba